U posljednja dva desetljeća broj katastrofa uzrokovanih ekstremnim vremenskim prilikama gotovo se udvostručio. Između 1980. i 1999. ih je bilo 3,6 tisuća, a od tada 6,6 tisuća, stoji u izvještaju objavljenom uoči Međunarodnog dana smanjenja rizika od katastrofa koji se obilježava u utorak.
POGLEDAJTE VIDEO: Prosvjed za klimu
Oko četiri petine katastrofa u tom razdoblju otpada na poplave i oluje, no bilježi se i više suša, šumskih požara i toplinskih valova.
- Voljno smo destruktivni. To je jedini zaključak do kojeg možemo doći - rekla je Mami Mizutori, posebna predstavnica glavnog tajnika Ujedinjenih naroda za borbu protiv katastrofa, dodavši da svijet kasni u djelovanju protiv tih katastrofa.
Covid-19 je posljednji dokaz da se politički i poslovni čelnici tek trebaju uključiti u svijet oko sebe, poručila je.
Katastrofa velikih razmjera
U posljednjih dvadeset godina katastrofe su odnijele više od 1,2 milijuna života te utjecale na 4,2 milijarde ljudi. Uzrokovale su gotovo 3 bilijuna dolara ekonomskih gubitaka, što je dvostruko više u odnosu na dva desetljeća prije toga.
U zajedničkom uvodu UN-ovom izvještaju Mizutori i Debarati Guha-Sapir iz belgijskog Centra za istraživanje epidemiologije katastrofa napisale su kako su agencije za upravljanje prirodnim nepogodama svojom pripremljenošću ipak spasile mnoge živote.
Među državama koje su imale velike evakuacije i time spasile mnoge živote su Indija i Bangladeš.
No izgledi tih država 'i dalje su usmjereni protiv njih, posebno zbog industrijaliziranih nacija koje neizmjerno ne uspijevaju smanjiti emisije stakleničkih plinova', u skladu s dogovorom ograničenja globalnog zatopljenja na 1.5 stupnjeva Celzija, pišu dvije autorice.
- Gotovo nijedna nacija“ nije učinila dovoljno da spriječi val smrti i bolesti koji je uzrokovala pandemija koronavirusa, usprkos upozorenjima UN-ovih agencija - dodale su.
Pakao za milijune
'Nejasno je zašto svojom voljom i svjesni nastavljamo sijati sjeme svog uništenja, usprkos znanstvenim dokazima da svoj jedini dom pretvaramo u nenastanjiv pakao za milijune ljudi', stoji u uvodu.
Guha-Sapir je upozorila da ako ekstremni vremenski uvjeti nastave brojčano rasti kao u prošla dva desetljeća, da 'budućnost čovječanstva izgleda veoma sumorno'.
Kako bi se to izbjeglo svijet mora brzo djelovati na prevenciji, prilagođavanju na klimatske promjene i smanjivanju rizika od katastrofa, zaključila je Mizutori.