Njihovo otkriće temelji se na novim modelima procjene atmosferske kemije i značajno je povećalo prethodne procjene smrtnih slučajeva povezanih sa sitnim česticama izgorjelog ugljika koje se talože u mekom plućnom tkivu i uzrokuju respiratorne bolesti te izazivaju napad astme.
POGLEDAJTE VIDEO U ribama su pronađene čestice plastike:
'Zagađenje zraka izgaranjem fosilnih goriva prouzročilo je 1 od 5 smrtnih slučajeva širom svijeta u 2018. godini, usmrtivši tako više od 8 milijuna ljudi', stoji u istraživanju Sveučilišta Harvard.
Prema prethodnom istraživanju naziva 'Global Burden of Disease Study', koje je uključivalo ne samo onečišćenje fosilnim gorivima, već i prašinu te dim od požara i paljenja poljoprivrednog zemljišta, broj umrlih bio je procijenjen na 4,2 milijuna ljudi godišnje.
Ali prema istraživanju stručnjaka s Harvarda, objavljenom u časopisu 'Environmental Research', ta brojka je dvostruko veća, a vezuje se samo na onečišćenje zraka od fosilnih goriva. Kao što možemo očekivati, najveći broj takvih smrtnih slučajeva vezuje se uz najmnogoljudnije regije svijeta koje uključuju istočni dio Sjeverne Amerike, Europu i jugoistočnu Aziju.
- Naša studija je dodatak sve većem broju dokaza da je zagađenje zraka zbog stalne ovisnosti o fosilnim gorivima štetno za globalno zdravlje - rekla je Eloise Marais, izvanredna profesorica na Sveučilišnom koledžu u Londonu i koautorica istraživanja.
- Po savjesti se ne bismo smjeli i dalje oslanjati na fosilna goriva ako znamo da postoje toliko ozbiljne posljedice za zdravlje, a pritom postoje i održive, čišće alternative - dodala je i spomenula presudu koja je donesena lani u prosincu u Velikoj Britaniji, a koja se nadovezuje na ovaj strašan globalni problem. Sud je utvrdio da je zagađenje zraka krivo za smrtonosni napadaj astme kod 9-godišnje djevojčice.
- Zdravstveni dobici koje možemo postići silaskom s fosilnih goriva dvostruko su veći nego što smo do jučer mislili - rekao je Aaron Bernstein, direktor Centra za klimu, zdravlje i globalno okruženje koji djeluje pri Školi za javno zdravstvo 'Harvard T.H. Chan' u SAD-u.
Ranije procjene opasnih čestica u zraku, poznate kao PM2,5, oslanjale su se na satelitska i površinska promatranja kako bi se generirao globalni prosjek. No, u novom istraživanju korišten je trodimenzionalni model atmosferske kemije nazvan GEOS-Chem koji je znanstvenicima omogućio da cijeli svijet 'zapakiraju u kutije' dimenzija 50 do 60 kilometara i potom ispitaju razine zagađenja u svakom području.
Istraživači su procijenili emisije iz više sektora uključujući električnu energiju, tešku industriju, brodarstvo, zrakoplovni i kopneni prijevoz. Zatim su simulirali kako su te sitne čestice reagirale na vremenske uvjete. Za to su koristili podatke NASA-inog Ureda za globalno modeliranje i asimilaciju. Usporedili su podatke iz 2018. i 2012. godine.
Nakon što su precizno odredili koncentracije PM2,5 generiranih fosilnim gorivima u svakoj 'kutiji' na globalnoj mreži, usporedili su nalaze s postojećim epidemiološkim studijama i razvili nove modele procjene rizika koji povezuju koncentracije onečišćujućih tvari od fosilnih goriva u zraku s lokalnim zdravstvenim posljedicama.
Novi model pokazao je mnogo veće stope smrtnosti od dugotrajne izloženosti zagađenju od fosilnih goriva, čak i na nižim razinama, prenosi huffpost.com.