Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Ljekoviti maslačak: Čisti jetru, snižava šećer, poboljšava vid...
Matematički modeli koji se svakodnevno koriste za meteorološka predviđanja zahtijevaju puno podataka koji kontinuirano pristižu s milijuna postaja za praćenje stanja atmosfere. Veliku većinu prikupljaju sateliti, koji su sve učinkovitiji.
Ali ako se želi biti precizniji, posebice kad je riječ o najnižim slojevima atmosfere, 'oko 10 posto podataka dolazi od sustava koji su postavljeni u putničkim zrakoplovima', objasnio je za AFP Emmanuel Bocrie, direktor za medije francuske meteorološke službe Météo France.
U normalnim okolnostima, komercijalni putnički zrakoplovi na taj način svaki dan u svijetu prenose više od 700.000 opservacija o temperaturi zraka, brzini i smjeru vjetra, kao i o vlažnosti i turbulencijama tijekom uspona na više visine i tijekom leta: to je sustav Amdar, kojim upravlja Svjetska meteorološka organizacija (WMO), agencija Ujedinjenih naroda.
Epidemija je dovela do smanjenja svjetskog zračnog prometa za 80 do 90 posto i „ostali smo bez gotovo dvije trećine” tih podataka, naglasio je Bocrie. To zabrinjava meteorologe.
- Daljnje i još veće smanjenje meteoroloških opservacija iz zrakoplova moglo bi dovesti do postupnog smanjenja pouzdanosti predviđanja - upozorio je početkom travnja jedan od direktora WMO-a, Lars Peter Riishojgaard, u priopćenju.
Manjak podataka o stanju iznad Atlantika
Učinak na preciznost predviđanja mogao bi iznositi 10 posto, procijenio je Météo France, koji je odlučio to nadoknaditi, zajedno s drugim nacionalnim institucijama, „dvostruko većim brojem mjerenja” meteorološkim balonima.
Ta tehnika, izumljena u Trappesu u pariškoj regiji 1929., sastoji se u slanju velikog balona, punjenog vodikom i opremljenog sondom, na više od 30 kilometara visine gdje on eksplodira i pada na Zemlju.
Takva mjerenja potpunija su i pouzdanija od onih putem sondi u zrakoplovima, ali materijal od raspadnutog balona rijetko se prikuplja i ne može se ponovno iskoristiti, što uzrokuje velike troškove. Premda se tu metodu sve manje koristi, Météo France sada svaki dan izvede četiri lansiranja sa svake svoje postaje u matičnoj Francuskoj i na prekomorskim teritorijima. Sustav je automatski, no ekipa mora doći ponovno ga pripremiti svakih 15 dana: „treba dakle dolaziti dva puta češće”, rekao je Bocrie.
Ta tehnika je preskupa i ne može je se koristiti svuda.
- U mnogim zemljama u razvoju nije dovršen prelazak na automatizirana motrenja” i vrši ih se ručno - otkriva WMO.
WMO je „zabilježio značajno smanjenje” tih podataka od sredine ožujka, no ne pripisuje ga isključivo pandemiji. Meteorološke radiosonde ne mogu, naime, zamijeniti zrakoplove iznad oceana.
- Imamo manjak mjerenja vremenskih uvjeta iznad Atlantika, što ipak utječe na meteorološke prognoze na europskom kontinentu - kazao je Sébastien Brana, potpredsjednik organizacije Infoclimat koja kombinira podatke koje dobiva od Météo France s onima iz vlastite mreže za praćenje stanja u atmosferi.
- Postoji rizik da se, u slučaju velike meteorološke pojave kao što je oluja, u određenoj mjeri poveća neizvjesnost u pogledu snage vjetrova ili očekivanog dolaska na francuske obale - rekao je Bocrie.
Srećom, kad je riječ o zapadnoj Europi, „meteorološka situacija od početka zdravstvene krize je relativno povoljna, nalazimo se u anticikloni koja smanjuje rizik od oluje”.
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Začini u vrtu: Kako ih posaditi, održavati i koristiti u jelima...
POGLEDAJTE VIDEO: #ZAJEDNO24SATA sa glumicom Barbarom Rocco: