Po prvi put u povijesti, svjetski stručnjaci za mjerenje vremena možda će za koju godinu morati razmisliti o oduzimanju sekunde s naših satova jer se Zemlja okreće mrvicu brže nego prije. Preskakanje sekunde na satovima se naziva 'negativna prijestupna sekunda', a mogla bi se dogoditi oko 2029. godine, piše u studiji objavljenoj u časopisu Nature.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Ovo je situacija bez presedana i velika stvar. To nije velika promjena u Zemljinoj rotaciji koja će dovesti do neke katastrofe ili nečega sličnog, ali je ipak značajno. To je još jedan pokazatelj da živimo u vrlo neobičnom vremenu. Topljenje leda na oba Zemljina pola utječe na brzinu rotacije planeta - rekao je glavni autor studije Duncan Agnew, geofizičar na Institutu za oceanografiju Scripps pri Kalifornijskom sveučilištu u San Diegu.
- Idemo prema negativnoj prijestupnoj sekundi, samo je još pitanje kad točno će se to dogoditi - nadovezao se Dennis McCarthy, umirovljeni voditelj mjerenja vremena za Američki pomorski opservatorij koji nije sudjelovao u spomenutoj studiji, no ta tema ga jako zanima.
Stručnjaci napominju kako se radi o kompliciranoj situaciji koja uključuje fiziku, globalnu politiku moć, klimatske promjene, tehnologiju i dvije vrste vremena.
- Zemlji je potrebno oko 24 sata da se okrene, ali ključna riječ je 'oko'. Tisućama godina Zemlja je općenito usporavala, a brzina je povremeno varirala - pojasnili su Duncan Agnew i Judah Levine, fizičar s Odjela za vrijeme i frekvenciju Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju.
Na sve to se nije toliko obraćala pažnja do prije otprilike 55 godina kad su atomski satovi prihvaćeni kao službeni vremenski standard, a oni nisu usporili. Rezultat toga je bilo uspostavljanje dvije verzije vremena - astronomsko i atomsko, i one se nisu poklapale.
- Astronomsko vrijeme zaostajalo je za atomskim za 2,5 milisekunde svaki dan. Na primjer, atomski sat bi pokazivao ponoć, a ponoć je na Zemlju došla djelić sekunde kasnije, rekao je Agnew.
Ti dnevni djelići sekundi zbrajali su se u cijele sekunde svakih nekoliko godina. Počevši od 1972. godine, međunarodni mjeritelji vremena odlučili su u lipnju ili prosincu dodati 'prijestupnu sekundu' astronomskom vremenu kako bi uhvatili korak s atomskim vremenom, koje se naziva i 'koordinirano univerzalno vrijeme ili UTC'.
Između 1972. i 2016. godine, kako je Zemlja usporavala, dodano je 27 'prijestupnih sekundi', ali stopa usporavanja se smanjivala.
- U 2016. ili 2017. ili možda 2018. godini, stopa usporavanja je usporila do točke da je Zemlja zapravo ubrzala - rekao je fizičar Levine.
- Zemlja ubrzava jer njezina vruća tekuća jezgra, 'velika kugla rastaljene tekućine', djeluje na nepredvidive načine, s vrtlozima i tokovima koji variraju. Jezgra je pokretala ubrzanje oko 50 godina, ali brzo topljenje leda na polovima od 1990. godine prikrilo je taj učinak. Led koji se otapa pomiče Zemljinu masu s polova na ispupčeno središte, što usporava rotaciju slično kao što usporava klizač koji se okreće kad ispruži ruke u stranu - pojasnio je Agnew.
- Zemlji bi bez učinka otapanja leda ta negativna prijestupna sekunda trebala biti 2026. umjesto 2029. godine - dodao je.
Desetljećima su astronomi računali univerzalno i astronomsko vrijeme s prijestupnim sekundama, no operateri računalnih sustava kažu kako ti mali dodaci nisu bezazleni za svu preciznu tehnologiju na koju se svijet oslanja u današnje. Neki računalni sustavi su u 2012. godini pogrešno radili s tom prijestupnom sekundom što je uzrokovalo probleme za Reddit, Linux, Qantas Airlines i druge, kažu stručnjaci.
Neki se sad pitaju: 'Zašto se to radu ako kada uzrokuje toliko problema?' Stručnjaci su i to objasnili.
- Ruski satelitski sustav oslanja se na astronomsko vrijeme, pa bi im uklanjanje prijestupnih sekundi uzrokovalo probleme. Astronomi i drugi stručnjaci htjeli su zadržati sustav koji bi dodavao prijestupnu sekundu kad god bi se razlika između atomskog i astronomskog vremena približila sekundi - pojasnili su Agnew i McCarthy.
- Svjetski mjeritelji vremena su 2022. godine odlučili da će, počevši od 2030-ih, promijeniti standarde za umetanje ili brisanje prijestupne sekunde, a tehnološke tvrtke poput Googlea i Amazona su pokrenule vlastita rješenja za problem prijestupne sekunde postupnim dodavanjem djelića sekunde tijekom cijelog dana - rekao je Levine.
- Vjerojatno će biti teže preskočiti tu sekundu jer su softverski programi dizajnirani za dodavanje, a ne oduzimanje vremena - pojasnio je McCarthy.
Još neki znanstvenici su proučili studija geofizičara Duncana Agnewa i rekli da ima smisla jer su njegovi dokazi uvjerljivi. Ali, fizičar Judah Levine nije uvjeren da će negativna prijestupna sekunda doista biti potrebna. Rekao je da 'opći trend usporavanja zbog plime i oseke postoji stoljećima i nastavlja se dok kraći trendovi u Zemljinoj jezgri dolaze i odlaze'.
- Ovo nije proces u kojem je prošlost dobra za predviđanje budućnosti. Svatko tko daje dugoročna predviđanja budućnosti je na vrlo, vrlo klimavim nogama - rekao je, a prenosi cbsnews.com.