Zanima vas ova tema? Pročitajte onda i ovaj članak: Deset pitanja o samoizolaciji: Što je s ljubljenjem i seksom?
Mnogi su jedva dočekali popuštanje mjera koje su uvedene radi suzbijanja širenja korona virusa i povratak u svakodnevicu, no bit će vjerojatno i mnogo ljudi koji će se ovih dana suočiti s nizom strahova i problema da se prilagode 'novom normalnom', kako se naziva faza u okviru koje počinjemo raditi i živjeti uobičajeno, ali uz određena ograničenja i mjere zaštite. S nekim se stvarima neće biti lako nositi, odnosno strahovi bi mogli nadvladati razum, pa evo nekoliko mogućih problema s kojima ćemo se nositi i odgovora psihologa o tome kako se nositi s njima.
POGLEDAJTE VIDEO: O tome kakve mjere zaštite provode stomatolozi
Osjećaj da se mjere 'prebrzo popuštaju' i da će to biti loše
- U ovoj situaciji trebamo racionalizirati stvari, što nije uvijek lako, pa bih preporučila da ljudi koji imaju ovaj problem zatraže pomoć stručnjaka. No, treba se prisjetiti toga da je Nacionalni stožer dobro reagirao na pojavu virusa, da su se mjere pokazale vrlo uspješnima i da im i kod popuštanja mjera možemo vjerovati, ističe Ida Juranić, mag.psych. MBA, voditeljica Udruge StresProtekt, koja okuplja nekoliko psihologa volontera koji na YouTube kanalu udruge pomažu savjetima o tome kako se nositi sa nekim psihološkim problemima, a pomoć se može zatražiti i putem Facebook stranice Udruge. I psiholog prof. Ivan Modrušan kaže kako je važno imati to na umu.
- Situacija s kojom su se nosili ljudi u Italiji, na primjer, vjerojatno je nešto teža i teže je racionalizirati zbog puno većeg broja mrtvih i obitelji koje su izgubile i mlade ljude, no kod nas su rezultati mjera koje smo poduzeli doista bili dobri i trebamo to imati na umu - kaže.
Evo što nam savjetuju oko nekih strahova koji bi se mogli pojaviti:
Strah od izlaska zbog mogućnosti zaraze
- Opet trebamo racionalizirati. Dobro je prisjetiti se da su mjere koje je donio Nacionalni stožer u zaštiti građana od širenja virusa bile prilično učinkovite, te imati povjerenja u to da i dalje rade na tome da nas zaštite. Osim toga, treba se držati mjera zaštite, prvenstveno onih o držanju distance i održavanju higijene, jer time smanjujemo rizik od zaraze.
Strah svaki put kad zakašljemo: 'sigurno imam COVID-19'
- Postoje ljudi koji svaki puta kad zakašlju mogu imati osjećaj da je to 'sigurno' znak da su se zarazili korona virusom. To će pogotovo biti problem kod ljudi koji su osjetljiviji na zdravlje, ali i kod onih koji su razvili oblik hipohondrije - kaže kaže Ida Juranić. Dodaje kako je jedno moguće rješenje to da pokušamo promijeniti fokus - umjesto da smo toliko fokusirani na svoje zdravlje, trebamo racionalizirati tu situaciju i pronaći stvari koje će nam odvratiti pažnju.
- Ljudima koji imaju taj problem to nije lako, pa bih savjetovala da potraže stručnu pomoć. No, pokušajte porazgovarati s nekim o tome je li primijetio da više kašljete, te o tome koliko puta dnevno oni zakašlju, kako biste mogli usporediti svoje stanje s njihovim. Druga je mogućnmost da pomaknete fokus. Kad radim s pacijentima, na primjer, zamolim ih da se fokusiraju na to da im je desna ruka teška, pa kad to osjete da ih ta ruka - boli. To je primjer kako možemo promijeniti usmjerenost pažnje sa zdravlja i kašljanja na nešto drugo - dodaje. Pomažu, naravno, sve one situacije u kojima sami možete usmjeriti pažnju na nešto drugo, umjesto da samo osluškujete svoje zdravlje.
Nedostatak motivacije da krenemo
Netko će reći da se ulijenio nakon što je gotovo dva mjeseca proveo u pidžami, netko će reći da nema volje ustati i odjenuti se za posao, a svima je zajedničko to da su pomalo skloni nedostatku motivacije, možda i nekom obliku depresije. To mogu biti i introvertirani ljudi, koji i inače izbjegavaju socijalnu interakciju i ne osjećaju se ugodno kada nisu u poznatom okruženju, kaže Juranić.
- Ako još niste krenuli na posao, zato što ste na godišnjem, ili tek traju pripreme za pokretanje posla, pokušajte 'vježbati' tako da počnete češće izlaziti. Na primjer, ako ste dosad izlazili jednom dnevno, pokušajte uvesti još jednu šetnju. Krenite od malog i svaki dan povećavajte vrijeme koje ćete provesti vani - savjetuje psihologinja.
Strah od toga da nas na poslu čekaju problemi
Bilo da je riječ o osjećaju da nas opet čeka neugodan šef ili kolega, ili da ćemo se suočiti s gubitkom posla ili manjom plaćom, riječ je o strahu od neizvjesnosti. Možda su neke bojazni i realne, no važno je smanjiti njihov negativan utjecaj na nas.
- Pokušajte ne razmišljati o tim stvarima unaprijed, nego tek kad i ako se problemi pojave. Dakle, ne razmišljajte o mogućim uzrocima problema, nego o mogućim rješenjima kad i ako se problemi stvarno pojave. Ako vam ipak problemi ne daju mira, onda pokušajte razmišljati tako da se koncentrirate na rješenja. Na primjer, ako vas na poslu čeka neugodan šef, pokušajte razmisliti o tome što možete učiniti da se njegov odnos prema vama promijeni - savjetuje Ida Juranić. Pomaže i koncentracija na neke aktivnosti koje opuštaju, poput vrtlarstva, na primjer.
Strah od dodirivanja rukohvata, površina, rukovanja...
Bitno je da to ne prijeđe u pretjerivanje, kada je potrebna pomoć stručnjaka. Inače, ako osjećamo tu vrstu straha, možemo se pridržavati neke procedure koju i Nacionalni stožer preporučuje: Da redovito očistimo neke površine, dezinficiramo ruke, ili na nekim javnim površinama nosimo masku ili rukavice, kaže prof. Modrušan. Naime, ako je to nešto što će tim ljudima pomoći i učiniti da se osjećaju sigurnije, trebaju se držati toga.
Strah od gubitka posla, kredita, financijskog sloma
Sigurno će se pojaviti određeni broj ljudi koje ti problemi očekuju. Teško je reći da se pouzdaju u to da živimo u socijalnoj državi te da će imati pravo na pomoć, jer tu sigurnost narušava činjenice da su mnogi bogati i važni ljudi koji su lani poslovali s velikim dobitima - primjerice odvjetnici, ili javni bilježnici - iskoristili pravo na državnu pomoć, no treba se utješiti time da smo i sve ranije krize nekako prošli, kaže prof. Modrušan.
-- Živimo u društvu u kojem su još uvijek čvrste obiteljske i prijateljske mreže, pa se možemo osloniti na to da će netko iz tog kruga pomoći da pregrmimo najgore - kaže.
Pretjerani strah za roditelje, supružnika, djecu...
Ako imamo stare roditelje ili supružnika s nekom kroničnom bolešću i ovih smo dana za njih bili pojačano zabrinuti, teško je sada 'zaboraviti' da postoji mogućnost zaraze. No, nije dobro dovesti se do toga da roditeljima, ili djeci u potpunosti zabranimo izlaske, sve rješavamo umjesto njih i provjeravamo ih svakih sat vremena da ne bi izašli, na primjer. Život se pomalo mora nastaviti.
- Sve ovisi o tome u kakvom je stanju osoba o kojoj brinemo i u kojoj je mjeri njoj potrebna takva briga.Ako osoba želi prošetati i to joj je važno, trebamo joj to dopustiti, uz poštovanje mjera zaštite. Mnogi ljudi mogu postati anksiozni zbog toga što ne mogu izaći. S druge strane, možda će biti i onih kojima to nije potrebno i sigurnije se osjećaju doma, tako da je teško dati generalni savjet - kaže Modrušan.
Strah od gubitka bliske osobe
U Hrvatskoj se, možda, s time dosad nismo susreli tako snažno kao što su se s time morali suočavati u Italiji, ili u nekim drugim zemljama, gdje je bilo puno više umrlih i umrlo je puno više mladih ljudi. Kod nas su prognoze u početku bile gore, no na kraju rezultati mjera nisu toliko loši da bismo trebali dopustiti da nas ta vrsta straha nadjača, kaže Modrušan.
- Trebamo biti svjesni da ljudi koji imaju 85 ili više godina i jednu ili dvije kronične bolesti mogu umrijeti. Svakako je teško kad je to član vaše obitelji, no to život nosi i moramo pomalo prihvaćati - kaže Modrušan.
Strah od toga da ništa više neće biti kao što je bilo
- Čini mi se da to možemo sagledati i u pozitivnom i u negativnom smislu, ovisno o tome kako gledamo na stvari. Na primjer, ovo je vrijeme u kojem je priča o ekologiji pomalo izbila u prvi plan, nakon što se pokazalo da se, uslijed zaustavljanja industrije, pomalo spustila magla od zagađenja i vide se vizure gradova, što nije loša stvar. U Kini su donijeli odluku da će se radi sprječavanja širenja ovakvih zaraza ukinuti tzv. 'mokre' tržnice, što je također pozitivno. Uveli smo neke standarde u higijeni i komunikaciji, koji su pozitivni, pa možemo reći da ima promjena koje nose i nešto dobro - kaže Modrušan.
Postoje stvari koje će se promijeniti na bolje, dobro je koncentrirati se na to i raditi na tome da se prilagođavamo na one koje su za nas nešto stresnije ili neugodnije, dodaje.
Zanima vas ova tema? Pročitajte onda i ovaj članak: Hrvati imaju anti-korona gene? dr. Jurak: Teoretski, moguće...
POGLEDAJTE VIDEO Željko Bebek: #ZAJEDNO24SATA: