Zmije su ovih dana sve češći prizor u prirodi, ali i u dvorištima i na terasama kuća, što ne čudi jer su nakon zimskog sna ponovno postale aktivne. Također, sezona im je parenja. Upravo je takvu situaciju doživio i čitatelj s područja Korduna koji je na svojoj terasi snimio čak dva poskoka - jednu odraslu ženku dugu oko 60 centimetara i mladog poskoka dugog tek 15-ak centimetara.
Iako je strah od ovih gmazova duboko ukorijenjen, važno je znati da je velika većina zmija u Hrvatskoj bezopasna te da su i one otrovne rijetko agresivne. Od petnaestak vrsta koje obitavaju na našem području, samo su tri otrovnice: poskok, riđovka i planinski žutokrug. One su plahe životinje koje će u pravilu izbjegavati ljude i napasti isključivo ako se osjete ugroženima. Uz pravilne preventivne mjere i znanje o ispravnom postupanju, rizik se može svesti na minimum.
POGLEDAJTE VIDEO:
Preventivne mjere
Ključ zaštite doma od zmija leži u tome da im se okoliš učini što manje privlačnim. Zmije traže tri osnovne stvari: hranu, vodu i sklonište. Uklanjanjem ovih elemenata iz svog dvorišta značajno ćete smanjiti vjerojatnost njihova dolaska.
Urednost kao prva linija obrane
Najvažniji korak je redovito i temeljito održavanje dvorišta. Visoka trava, gusto grmlje i zapušteni dijelovi okućnice idealna su mjesta za skrivanje. Redovitom košnjom travnjaka, osobito uz ograde, temelje kuće i rubove parcele, zmijama oduzimate zaklon i izlažete ih pogledima predatora poput ptica grabljivica. Također je ključno ukloniti sav nered koji bi im mogao poslužiti kao sklonište. Gomile kamenja, drva za ogrjev, stari građevinski materijal, limovi ili hrpe vrtnog otpada pružaju im savršeno utočište. Drva za ogrjev i slične materijale skladištite što dalje od kuće i, ako je moguće, na povišenim platformama.
Uklonite izvore hrane i vode
Jedan od glavnih razloga zašto zmije dolaze u blizinu kuća jest potraga za hranom, a njihov su najčešći plijen glodavci poput miševa i štakora. Učinkovita kontrola glodavaca stoga je i najbolja prevencija protiv zmija. Redovito provodite deratizaciju, kante za smeće držite čvrsto zatvorenima, a ostatke hrane za kućne ljubimce ne ostavljajte u dvorištu. Hranu za ptice u hranilicama također treba postaviti dalje od kuće, jer rasuto sjeme privlači glodavce. Uz hranu, zmije privlače i izvori vode. Popravite slavine koje cure, uklonite lokve i osigurajte ispravnu odvodnju kako biste svoje dvorište učinili sušim i manje gostoljubivim za zmije i njihov plijen.
Pomažu li repelenti i biljke?
Na tržištu postoje brojni komercijalni repelenti u obliku granula ili tekućine koji stvaraju mirisnu barijeru neugodnu zmijama. Također se koriste i solarni uređaji koji emitiraju vibracije kroz tlo, što zmije osjećaju kao opasnost i povlače se. Od tradicionalnih metoda, neki koriste krpe natopljene amonijakom ili sade biljke čiji miris navodno odbija zmije, poput češnjaka, luka, ružmarina i nevena. Ipak, treba biti oprezan sa sredstvima poput naftalina, koji se često spominje, jer može biti toksičan za djecu i kućne ljubimce, a stručnjaci njegovu učinkovitost smatraju upitnom.
Postupak u slučaju ugriza zmije
Iako su ugrizi zmija otrovnica u Hrvatskoj izuzetno rijetki, a smrtni ishodi još rjeđi, važno je znati kako ispravno reagirati. U posljednjih dvadesetak godina zabilježena su samo tri smrtna slučaja. Ugriz otrovnice prepoznaje se po dvije male ubodne ranice na razmaku od šest do osam milimetara, a prvi simptomi su oštra bol i oticanje koje se brzo širi od mjesta ugriza. Mogu se javiti i mučnina, povraćanje, vrtoglavica i opća slabost.
Smirenost je ključna, a panika najveći neprijatelj
U slučaju ugriza najvažnije je ostati priseban. Panika i kretanje ubrzavaju rad srca i širenje otrova kroz tijelo. Odmah nazovite hitnu pomoć na broj 112 ili 194. Ugriženu osobu treba smiriti i poleći. Ruku ili nogu na kojoj je ugrizna rana potrebno je imobilizirati udlagom ili povezom kako bi se kretanje svelo na minimum. Važno je s ugriženog uda skinuti sav nakit, poput prstenja i satova, jer će ud početi oticati. Mjesto ugriza može se prekriti čistom, suhom gazom, no ranu se ne smije dirati.
Postoji niz opasnih mitova o prvoj pomoći koje treba izbjegavati. Ud se nipošto ne smije podvezivati, jer to može prekinuti cirkulaciju i uzrokovati teška oštećenja tkiva. Ranu se ne smije zarezivati niti pokušavati isisati otrov, jer su ti postupci neučinkoviti i mogu izazvati dodatnu infekciju. Također, na mjesto ugriza ne stavljajte led i izbjegavajte konzumaciju alkohola, koji može ubrzati apsorpciju otrova.
Dostupnost protuotrova u Hrvatskoj
Dobra vijest je da je protuotrov, poznat kao antiviperinski serum, dostupan u svim bolnicama u Hrvatskoj (za tri domaće otrovnice - poskok, riđovka i planinski žutokrug). Iako ga Imunološki zavod u Zagrebu više ne proizvodi, opskrba je osigurana uvozom i ima ga dovoljno. Nedavna klinička studija provedena u KBC-u Split potvrdila je učinkovitost triju alternativnih seruma koji se koriste u Hrvatskoj u liječenju ugriza poskoka. Odluku o primjeni seruma donosi isključivo liječnik u bolničkim uvjetima na temelju težine kliničke slike, jer protuotrov može izazvati snažne alergijske reakcije. Zbog toga se serum ne može kupiti u ljekarnama niti ga građani smiju samostalno primjenjivati.