Glupost je manjak inteligencije, razumijevanja, razuma ili zdravog razuma, a može biti urođena, stečena ili reaktivna, tj. djelovati kao obrambeni mehanizam protiv bola ili traume, stoji u definiciji gluposti.
To je stanje u kojem netko iskazuje svojstva gluposti, a još su u antici grčki filozofi glupost opisivali kao sporost u govoru ili akcijama.
- Izraz se može koristiti za označavanje mentaliteta koji se smatra informiranim, namjernim i neprilagođenim - napisao je u svojoj knjizi 'Razumijevanje gluposti' James F. Welles.
On razlikuje glupost od neznanja, jer netko mora znati da djeluje u svom najgorem interesu. Drugo, to mora biti izbor, a ne prisilna radnja ili nesreća. Konačno, zahtijeva da aktivnost bude neprilagođena, jer je u najgorem interesu aktera, a učinjena kako bi se spriječilo prilagođavanje novim podacima ili postojećim okolnostima.
Povjesničar Carlo Maria Cipolla na glupe ljude gledao je kao na grupu, mnogo moćniju od organizacija poput mafije ili velikih korporacija, koja bez regulacija, vođe ili programa svejedno uspijeva funkcionirati s velikim uspjehom i nevjerojatnom koordinacijom.
Naveo je i svojih pet osnovnih zakona gluposti:
1. Uvijek i neizbježno svatko od nas podcjenjuje broj glupih osoba u svijetu.
2. Vjerojatnost da je određena osoba glupa neovisna je o bilo kojim drugim karakteristikama koje ta osoba posjeduje.
3. Osoba je glupa ako nanese štetu drugoj osobi ili grupi ljudi, a da pritom ne doživi osobnu korist ili još gore nanese štetu sebi.
4. Ljudi koji nisu glupi uvijek potcjenjuju štetni potencijal glupih ljudi. Oni stalno zaboravljaju da u bilo koje vrijeme i bilo gdje, u bilo kojoj situaciji, suočavanje s glupim pojedincima ili njihovo povezivanje neizbježno predstavlja skupu grešku.
5. Glupa osoba je najopasniji tip osobe koja postoji.
'Glupi intelektualci'
Psihoanalitičar Otto Fenichel tvrdio je da ljudi postaju glupi zbog nečega, kada nešto ne žele razumjeti, jer bi razumijevanje prouzročilo tjeskobu ili osjećaj krivnje. Govorio je i kako je veliki postotak gluposti zapravo samo pseudo oslabljenost uzrokovana vlastitim inhibicijama jer svaki intelekt pokazuje slabosti kada protiv njega stoje afektivni motivi.
Spisateljica Doris Lessing govorila je pak kako nema 'glupana poput intelektualca, koji je kao pametno glup, odgojen da misli samo na jedan način i posjeduje znanje koje nikako nije utemeljeno na iskustvu'.
Kako je to objasnio Albert Einstein?
- Glupost je stalno raditi istu stvar ispočetka i očekivati drugačiji rezultat - rekao je Albert Einstein i zapravo vrlo zorno objasnio glupost i njezinu besmisao.
No iako mnogi misle kako je Albert Einstein prvi izrekao tu definiciju, to nije točno, ona je zbog njega samo postala vrlo popularna. Slične definicije mogu se pronaći u literaturi u nekim djelima iz 19. stoljeća, a mnogi misle i kako je ta izreka puno starija.
Možda čak i poznatija Einsteinova izjava o gluposti pak pokazuje koliko ga je ta ljudska osobina ljutila.
- Samo su dvije stvari beskonačne, svemir i ljudska glupost, ali nisam siguran za ovo prvo - izjavio je, a mnogi su se s njim i složili.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: