- Vidimo da se neke mjere reduciraju. Dakle, neke posebne mjere, što se tiče ugostiteljskih i sportskih objekata. I dalje postoje neke određene regulacije što se tiče funkcije tih objekata iako su mjere donekle reducirane. Ako gledamo te posebne mjere, i dalje postoji čitav niz mjera koje su dosta oštre i dosta reduciraju naš svakodnevni život. No ipak moramo razmišljati o tome da je težište na općim protuepidemijskim mjerama, a znamo koje su to.
Mjere koje se temelje na našoj individualnoj odgovornosti, na našem individualnom ponašanju, na nošenju maskica, distanci, provjetravanju prostora, dezinfekciji. Dakle, ako se budemo dobro ponašali nećemo onda dozvoliti epidemiji da se razmaše ponovo - kazao je imunolog Zlatko Trobonjača u Dnevniku N1.
'Moramo pomiriti epidemiju s našim svakodnevnim životom'
Nabrojao argumente koji bi mogli utjecati na početak trećeg vala:
- Mi još uvijek nemamo kolektivni imunitet koji bi mogao spriječiti pojavu trećeg vala, a postoji relativno veliki broj inficiranih u populaciji. Recimo, daleko veći nego što je to bilo početkom 10. mjeseca lani kada je krenuo onaj eksponencijalni rast koji je onda završio znamo čime u 11. i 12. mjesecu. U populaciju su nam ušli neki visokozarazni sojevi koronavirusa koji se puno lakše prenose, negdje od 35 do 50 posto i podižu onaj reprodukcijski broj epidemije za 0,4 što znači da se bolest puno lakše širi i ako je želite suzbiti morate primjenjivati neke oštrije protuepidemijske mjere. Moramo pomiriti epidemiju s našim svakodnevnim životom, ali pri tome treba biti vrlo oprezan. Pratiti ako se pojave neka nova žarišta i to zaustaviti na vrijeme da se ne bi zahvatila neka šira populacija - istaknuo je Trobonjača.
Britanski soj se lakše širi
Govorio je i o novim, zaraznijim sojevima koronavirusa. Britanski soj se, ističe, lakše širi
- On ima jednu mutaciju na onoj domeni koja se veže na receptor naših stanica koja mu omogućava da se puno efikasnije veže na naše stanice i puno lakše ulazi u naše stanice, i time je on zarazniji. Po prvotnim epidemiološkim podacima i 70 %, kasnije se to pokazalo između 35 i 50 %. Postoji i podsoj britanskog, koji je kasnije nazvan južnoafrički soj koji ima jednu dodatnu mutaciju, a koja omogućava da donekle izbjegava našu imunosni sustav pa primjerice protutijela koja se razviju nakon cijepljenja, primjerice Pfizerovim cjepivo svega negdje 30% djeluju na taj podsoj koji ima dodatnu mutaciju.
Za AstraZenecino cjepivo čak i niže, Moderna je objavila da je njezino cjepivo 6 puta manje učinkovito protiv takvog soja iako još uvijek proizvodi dostatnu količinu neutralizacijskih antitijela da se i takav virus može kontrolirati. Drugim riječima, ljudi koji se cijepe bit će zaštićeni protiv takvih sojeva. - kazao je imunolog.
'Ljudi iznad 85, 90 imaju čitav niz raznih bolesti'
Komentirao je i slučaj gospođe koja je preminula danas nakon što je primila cjepivo.
- To su neki slučajevi koji možda mogu neke ljude pokolebati da se ne cijepe. Moramo znati da se sada procjepljuje populacija starijih ljudi, ljudi koji stariji možda od 85 i preko 90 godina, koji imaju čitav niz raznih bolesti. Sada možete zamisliti, ako vi cijepite, recimo, 20.000 ljudi, starijih od 85 godina u jednome danu, gotovo je sigurno da će netko od tih ljudi umrijeti. Naprosto, postoje ljudi koji imaju i druge bolesti zbog kojih su ugroženi na neki način. Moguće da to, kako je i pokazala istraga, nije povezano s cijepljenjem nego je naprosto povezano sa stanjem koje bilo prethodno stanje tih ljudi prije samog cijepljenja - zaključio je Trobonjača.