Ako netko oroči štednju, a onda je podigne ranije, u Addiko banci zaračunat će mu se kamata najbližeg protoka roka za štednju. Primjerice, ako je novac oročen na 24 mjeseca, a klijent ga podigne nakon 18 mjeseci, isplatit će mu se kamate koje vrijede kao da je novac oročio na godinu dana.
U Addiko banci čuvaju oko 1,3 milijarde eura štednje svojih klijenata. Kažu kako oni preferiraju stavljati novac u eurima, a samo 30 posto čuva novac u kunama. Dva od tri klijenta oročuju novac na godinu dana. Ako netko podigne novac prije kraja isteka ugovora o oročavanju štednje, tad klijent mora Addiko banci platiti 100 kuna, i to bez obzira na to kad je prekinuo štednju ili koliki iznos uzima. Inače, kamate na takve depozite u Addiku su od 0,01 do 0,8 posto, ovisno o valuti i roku oročavanja. Više su kamate na kunske depozite, manje na dolare i eure.
Rasponi penalizacije različiti
Možda iznenađuje na prvu, ali u Hrvatskoj se sve više štedi pa su depoziti građana, odnosno njihova štednja u bankama, tijekom ljeta premašili 200 milijardi kuna. Depoziti su se posljednjih godinu dana povećali za 7,5 milijardi kuna. Štednja je čak duplo rasla nego što su rasli krediti građana i tvrtki te unatoč činjenici da su kamate na oročene štednje trenutačno vrlo niske - od 0,01 do 0,8 posto. Postoje i slučajevi kad klijenti moraju više platiti za vođenje računa nego što zarade na kamatama. Zato se mnogi okreću drugim vrstama štednje i ulaganja od samog ostavljanja novca banci na čuvanje. A ako klijent Splitske i OTP banke, koje su pred spajanjem, odluči podignuti oročenu štednju ranije, tamo će također platiti penale. Odgovorili su kako 95.000 njihovih klijenata ima oročenu štednju. U prosjeku banci na čuvanje ostavljaju 16.000 eura uz kamatu od 0,1 posto pa je godišnji prinos 16 eura. Penale, odnosno naknade za ranije podignuti novac, naplaćuju ovisno o tome kakva je kamatna stopa. Ako je ona fiksna, ne naplaćuju ništa, a ako je kamata promjenjiva, tad je naknada 0,25 posto od iznosa oročenja, s time da je to minimalno 50 i maksimalno 100 kuna. Kod njih vrijedi i pravilo da klijent ima tri dana od obnavljanja oročenja da se predomisli te podigne novac i za to neće platiti naknadu.
Manje kamate za kraću štednju
U Hrvatskoj poštanskoj banci depoziti su ove godine porasli za 1,03 milijarde kuna ili šest posto te su građani u toj banci položili 18 milijardi kuna svojega novca. Dodaju kako ih sve više zbog niskih kamatnih stopa ulaže novac u fondove koji potencijalno daju veću zaradu na uloženo pa im je Obveznički fond u dvije godine porastao 150 posto. I kod njih građani najviše štede u eurima - dvije trećine njih novac oročuje na godinu dana.
Trenutačna kamatna stopa na kunsku štednju je 0,85 posto, a u eurima je 0,1 posto na rok od 12 mjeseci. Isplativija je dječja štednja s kamatom od 1,2 posto i rok od tri godine, a u kunama se penje na 2,5 posto. Dječji račun u kojem su sredstva uvijek dostupna ima kamatu od dva posto godišnje. Naknade za prijevremeno dizanje novca ne plaćaju se u prvih 15 dana od potpisivanja ugovora, a zatim se plaća 0,5 posto od iznosa koji se oročio, najmanje 100, a najviše 500 kuna. Iz PBZ-a su odgovorili kako također naplaćuju naknadu za prijevremeno dizanje oročene štednje, ali nisu naveli koliko.