Sve što smo ikad imali uložili smo u ove kuće. Ovo su sagradile tri generacije vrijednih ruku. Ako se budemo morali iseliti, ja ću se iseliti samo u grob, kaže nam Bernarda Turudić.
Opasnost od klizišta prijeti dvjema kućama obitelji Turudić u zagrebačkoj Vinogradskoj cesti.
POGLEDAJTE VIDEO
U strahu žive još od lani, ali s intenzivnim kišama stanje se znatno pogoršalo.
- Počele su padati kiše i s natopljenjem zemlje sve je počelo kliziti. Još smo prošle godine mogli ići po stepenicama dolje. Sad kao što vidite, to je gotovo nemoguće - kaže njena šogorica i vlasnica druge kuće, Pavica Turudić.
Iako je evidentirano kao aktivno klizište, institucije su nemoćne.
- Obraćali smo se gradu, županiji, Ministarstvu graditeljstva. Svi se ograđuju od odgovornosti jer se radi o privatnom posjedu. Ostali smo bez opcija - zaključuje.
O tome koji je razlog aktivacije klizišta, pitali smo inženjera Gorana Maziju, voditelja Odjela za geotehnički katastar pri Gradskoj upravi grada Zagreba, za strategijsko planiranje i razvoj grada.
- Na spornoj površini izvođeni su zemljani radovi, potkopavanja padine i premještanje zemljanog materijala. Predmetna nekretnina u privatnom je vlasništvu i svojim je većim djelom zahvaćena aktivnim pomacima klizišta.
Radi se o klizištu koje je staro i aktivno klizište, nejasnih granica. Plitkog je karaktera, što znači kako je do pomaka došlo u kori trošenja, odnosno u krovinskom pokrivaču. Prije izvođenja građevinskih radova, cijela je površina bila obrasla travom i šumom koja je potom uklonjena - kaže Mazija.
- Podzemna voda u tijelu klizišta nije evidentirana, no evidentno je, kako na predmetnoj nekretnini kao niti na nekretninama iznad, nije riješena oborinska odvodna voda što je zakonska obveza svih vlasnika nekretnina. Potkopavanjem nožice takvog klizišta, u startu je bilo predodređeno aktiviranje daljih pomaka klizanja za koje se moglo znati da će doći kada nastupi kišni period godine. Nažalost u predmetnom slučaju se to i desilo - rekao nam je.
Mogućnosti sanacije klizišta je teško procijeniti
- Vezano na sanaciju, u ovom trenutku je teško odgovoriti koje rješenje bi bilo najpogodnije, a sve iz razloga što nisu provedena potrebna geotehnička istraživanja koja bi ovisno o dobivenim rezultatima odredila način sanacije.
- Ono što je sigurno, biti će potrebno izvesti drenažu padine, riješiti problem oborinske odvodnje i vjerojatno izraditi potpornu konstrukciju uz sadnju adekvatnih biljnih kultura. Njihovo korijenje stabilizira tlo i na sebe veže višak vode iz tla te ga na taj način dodatno drenira - zaključuje inženjer.