Dvije kamere koje su postavili stručnjaci za divlje životinje snimile su 4. i 24. siječnja na Velebitu risove.
Od Josipa Kusaka, stručnjaka za velike zvijeri s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, doznajemo da risova u Hrvatskoj danas ima još između 40 i 50 jedinki te da im populacija stagnira.
- Tri su razloga zašto je to loše. Prvo, riječ je o potomcima šest jedinki koje smo uvezli 1973. godine iz Slovačke, što znači da se pare u bliskom srodstvu, a to onda znači i slabu genetsku raznolikost. Drugo, prvenstveno s lovcima imaju stalnu konkurenciju za isti plijen, uglavnom srne. I konačno, kako su ruralna područja zapuštena, livade se pretvaraju u šume, a u šumama obitava manje srna nego na livadnim područjima, pa i to utječe na manje hrane za njih - objasnio nam je Kusak.
U Hrvatskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini obitava dinarski ris, ukupno oko 130 životinja i redom je riječ o potomcima tri para mužjaka i ženki koje su prije 43 godine ondašnje vlasti uvezle iz slovačke Stromovke i koje su se ubrzo proširile u još dvije republike tadašnje federacije. Kod nas risovi žive u Gorskom kotaru, na Velebitu i u Lici. Udruga Prijatelji životinja nema dvojbi da su za stanje s risovima najveći krivci krivolovci.
- Lovci su često i krivolovci. Lovci ne skrivaju namjeru da istrijebe risove što se može vidjeti iz objava na lovačkim portalima - odgovorili su nam na upit.
Za nezakonito ubijanje stručnjaci nemaju previše konkretnih dokaza. Kusak kaže da je to što otkriju vrh ledenog brijega. Kao kad su 2013. godine pronašli razbijenu ogrlicu risa kojega su telemetrijski pratili. Jasno je da ih ubijaju jer bi, s obzirom na potencijal razmnožavanja, njihov broj morao rasti, a ovako im je smrtnost ista kao i prirast, što je jako loše za opstanak vrste. Sve do prije nekoliko stotina godina euroazijskog risa bilo je u cijeloj Europi, da bi u 20. stoljeću bio gotovo istrijebljen. Za razliku od Balkana, posljednjih godina u Europi raste svijest o njegovu očuvanju te im po izoliranim utočištima broj raste. Autohtonog balkanskog risa danas se može pronaći u Makedoniji i Albaniji, a postoje naznake da ih ima i u Crnoj Gori, Kosovu te Srbiji.