Najveći američki državni praznik Dan nezavisnosti ili popularno Četvrti srpnja (Fourth of July) Amerikanci jednostavno obožavaju. To je praznik kojim slave donošenje Američke deklaracije o neovisnosti 4. srpnja 1776. godine, kojom je proglašena nezavisnost od Velike Britanije.
Glavni autor Deklaracije o nezavisnosti i jedan od osnivača SAD-a treći američki predsjednik Thomas Jefferson godinama je, nakon što je ostao udovac, imao ljubavnicu. Svoju robinju - mulatkinju Sally Hemings. Mnogi su godinama tvrdili da ta veza nije postojala iako je Sally rodila šestero djece koja su neodoljivo podsjećala na Thomasa. Kad su odrasla čak ih je oslobodio i ropstva.
Thomas je prije dugogodišnje afere bio u braku sa Marthom Jefferson, atraktivnom i elegantnom kćeri bogatog veleposjednika s kojom je imao sretan brak. Oboje su voljeli glazbu. Jefferson je svirao violinu, a Martha ga je pratila na glasoviru. Govorilo se da ga je Martha privukla prvenstveno zbog njihove zajedničke ljubavi prema glazbi.
Rano ostao udovac
Tijekom njihovog desetogodišnjeg braka Martha je rodila šestero djece, no samo su dvije kćeri preživjele do zrelih godina.
Nekoliko mjeseci nakon rođenja njihovog posljednjeg djeteta, Martha je umrla. Imala je samo 33 godine. Jefferson je bio prisutan za vrijeme njezine smrti pored kreveta. Tijekom sljedeća tri tjedna, zatvorio se u sobu gdje je hodao naprijed natrag sve dok nije totalno fizički iznemogao. Kasnije je išao u dugačke šetnje napuštenim cestama kako bi tugovao za suprugom. Kao što joj je i obećao prije smrti, nikada se nije ponovno oženio iako je u trenutku ženine smrti imao tek 39 godina. No to ne znači da nikad više nije poželio drugu ženu ili da nije imao odnose s njima...
Već više od dva stoljeća tvrdnja da je Thomas Jefferson, koji je kao predsjednik vodio Sjedinjene Države od 1801. do 1809. godine, otac djece svoje ropkinje Sally Hemings predmetom je mnogih rasprava i nesuglasica. Novinar James T. Callender je 1802. nakon što mu je Jefferson odbio zahtjev da bude upravnik pošte, objavio je optužbe da je Hemings Jeffersonova konkubina i da je on pravi otac nekoliko njezine djece. Priča se ponovila u Federalističkim novinama tijekom izbornih kampanja 1802. i 1804. godine, a većina povjesničara smatra da je Jefferson negirao navedene tračeve.
Lijepa ropkinja svijetle puti
Povjesničari vjeruju da je Sally Hemings bila polusestra Jeffersonove supruge. Naime, ropkinja, mulatkinja Betty Hemings, Sallyina majka. dugo godina je bila u vezi s udovcom plantažerom Johnom Waylesom, ocem Marthe Jefferson, a Sally je bila njihovo najmlađe dijete.
Navodno je Sally bila jako lijepa, duge ravne kose koja joj je padala na leđa i dosta svijetle puti
Sredinom 20. stoljeća povjesničari su ustvrdili da je u 13-godišnjem periodu u kojem je često izbivao, Jefferson zapravo bio na svom posjedu u Monticellu. I to svaki put točno devet mjeseci prije rođenja sljedećeg djeteta Sally Hemings.
Kako bi se ustanovila muška DNK linija, 1998. godine nekoliko istražitelja je provelo studiju Y-DNK živućih nasljednika Jeffersonovog ujaka Fielda te nasljednika Sallynog sina Estona Hemingsa.
Rezultati su pokazali da se Y-DNK podudara s muškom Jeffersonovom obiteljskom linijom, a sve je objavljeno u magazinu Nature. Dvije godine kasnije okupio se tim povjesničara koji su u svom konačnom izvještaju zaključili da, skupa s DNK-om i povijesnim dokazima, postoji velika vjerojatnost da je Jefferson pravi otac Estona i vjerojatno ostale djece Sally Hemings.
Otkad su DNK testovi javno objavljeni, većina biografa i povjesničara zaključila je da je Jefferson bio u vezi s svojom robinjom Sally koja je trajala čak četiri desetljeća.
Ostali povjesničari, uključujući i skupinu profesora povezanih s nasljedništvom Thomasa Jeffersona, smatraju da su izneseni dokazi nedovoljni kako bi se stopostotno zaključilo da je autor Deklaracije o nezavosnosti otac te djece te dodatno ističu mogućnost da bi netko drugi iz obitelji Jefferson - ponajprije Thomasov brat Randolph, mogao biti otac djece lijepe robinje.
Političar i prosvjetitelj
Thomas Jefferson je govorio pet stranih jezika i bio zainteresiran za područja znanosti, izuma, arhitekture, religije i filozofije. Nakon što mu je završio drugi mandat za predsjednika SAD-a osnovao je, čak i sam dizajnirao Sveučilište u Virginiji.
Sveučilište u Virginiji (na slici)
Također je sam dizajnirao svoju veliku palaču na imanju koje se prostiralo na 5 tisuća jutara u Charlottesvilleu u saveznoj državi Virginiji koju je nazvao Monticello. Tako je virginijsko sveučilište i Monticello upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Americi 1987. godine. Po struci je bio odvjetnik a fakultet je završio u roku dvije godine
Obožavao je knjige i imao ih na tisuće u svojoj knjižnici u Monticellu. Nakon što su Britanci spalili kongresnu knjižnicu 1814. godine, Jefferson je ponudio na prodaju svoju kolekciju od preko šest tisuća knjiga po cijeni od četiri dolara po knjizi. Kasnije, nakon što je shvatio da više ne posjeduje većinu knjiga u kolekciji, napisao je pismo drugom američkom predsjedniku Johnu Adamsu u kojem je istaknuo: "Ne mogu živjeti bez knjiga" .Uvijek željan znanja, Jefferson je odmah započeo kupovati nove knjige i nastavio čitati i učiti iz njih gotovo cijeloga života.