Od početka cijepljenja potrošeno je 238 doza cjepiva za koje se ne zna čije su - AstraZenecino, Pfizerovo, Modernino... Naprosto, onaj tko je te ljude cijepio nije upisao kojim cjepivom. Što s njihovom drugom “rundom”, ako ljudi sami nisu zapamtili koje su cjepivo dobili prvi put, ili ako im to tad uopće nije rečeno?
POGLEDAJTE VIDEO
Kako napominju u HZJZ-u, nema brige jer ionako planiraju uskoro i službeno objaviti da će i Hrvatska krenuti s praksom miješanja doza. To u nekim državama EU, kažu, već rade, pri čemu se čak i preporučuje, primjerice, nakon prve doze AstraZenece u drugoj dozi primiti Pfizer. Tako se, napominju, stvara još i bolji imunitet. Istraživanja su očito napredovala jer u početku vakcinacije u EU nije dolazilo u obzir da se druga doza razlikuje od prve.
U HZJZ-u, međutim, ne znaju kako je nastalo ovih 238 “izgubljenih”, pretpostavljaju da prilikom cijepljenja nije upisan proizvođač cjepiva.
- Taj podatak o 238 nepoznatih doza znači da u sustavu praćenja i izvještavanja cijepljenja protiv COVID-19 nije označeno kojom vrstom cjepiva je osoba cijepljena, pa se ne može napisati kojim cjepivom je cijepljena. U Hrvatskoj se primjenjuju sljedeća cjepiva: Comirnaty (Pfizer), Moderna, Vaxevria (AstraZeneca) i Jenssen (Jonson& Jonson) - kažu u HZJZ-u.
Upitna Covid propusnica
Još nešto državnoj evidenciji nije poznato - koliko je hrvatskih građana cijepljeno u Srbiji, ili negdje drugdje. Srbija je pozivala strane državljane na viškove svojih cjepiva i odazvali su im se ljudi iz cijele regije, pa tako i iz Hrvatske. Kako nam je kazala Zagrepčanka prvom dozom cijepljena u Srbiji, njezina joj liječnica nije mogla to uvesti u našu bazu podataka. Ovdje je dobila drugu dozu i samo je to zavedeno u registar cijepljenih. Ako se tehnički to ne popravi, oni koji su cijepljeni izvan Hrvatske mogli bi ostati bez Covid zelene digitalne potvrde. U HZJZ-u odgovaraju kako nemaju podatak koliko je osoba cijepljeno izvan Hrvatske jer te podatke nije moguće pratiti.
- Ako bi se te osobe javile svom izabranom liječniku u Hrvatskoj sa službenom potvrdom o cijepljenju, mogle bi se evidentirati i u hrvatske baze podataka o cijepljenju - kaže HZJZ.
Zagrepčanka nam je posvjedočila, međutim, kako njena liječnica nije mogla registrirati cijepljenje u Srbiji budući da sustav tehnički dozvoljava da se unesu samo cjepiva koja su ušla u Hrvatsku.
- Nevjerojatna je lakoća kojom se ‘lopticu’ odgovornosti prebacuje na nas obiteljske liječnike. Dosad, međutim, nismo dobili baš nikakav naputak što s pacijentima koji su se cijepili vani. Tako sad ne znamo ni hoćemo li moći, na temelju potvrde o cjepivu koju nam pacijent donese, ljudima dati potvrdu za buduću Covid propusnicu - kaže predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine dr. Nataša Ban Toskić. Obiteljski liječnici, pojašnjava, naručuju cjepivo i nakon njegova dolaska pohrane ga u virtualno skladište, a kad pacijenta cijepe, u sustav upisuju da je doza potrošena, “otpišu” je.
Upis samo za cjepiva u Hrvatskoj
- U registar ne možemo upisati potrošeno cjepivo koje nismo primili, samo kod sebe to možemo zabilježiti i spremiti fotokopiju potvrde o cijepljenju koju nam je pacijent donio - kaže Ban Toskić. A iz Stožera su prije nekoliko dana rekli da je moguće upisati i one koji su cijepljeni vani. Hrvatska je jedna od samo tri države EU u kojima ima “izgubljenih” - u Francuskoj ih je 68, u Nizozemskoj gotovo 550.