Vlada je prije dva dana objavila paket izmjena zakona o obnovi koji bi trebao olakšati proceduru i napokon ubrzati tromu i sporu obnovu.
Darko Horvat kaže kako se od Damira Vanđelića očekuje da sustavno pristupi organiziranij obnovi Zagreba za građane koji ne mogu ili ne žele sami obnavljati.
Horvat kaže kako nije on kriv za medijske špekulacije da sve kasni zbog neriješenih odnosa između Fonda i Ministarstva.
Zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet kazao je kako su iz Možemo! digli ruke za zakon jer je on bio osnovni preduvjet da se u obnovu krene.
- Ukazivali smo na moguća poboljšanja istog i kontinuirano surađujemo na relaciji grad-ministarstvo. Inovacije u novom prijedlogu izmjene Zakona o obnovi su da se ukida participacija građana u obnovi. Kompletnu konstrukcijsku obnovu preuzimaju država i grad u omjeru 80 naprama 20, zatim podizanje pragova za javnu nabavu što znači da je jednostavna nabava za robe i usluga 200 tisuća kuna podignuta na milijun kada se govori o državnoj upravi, a na milijun i pol kada se govori o jedinicama lokalne samouprave - rekao je Korlaet u emisiji Poligraf.
Mijenja se i postupak oko javne nabave, a Korlaet smatra kako bi to trebalo ubrzati stvari.
- Svi instrumenti države morat će biti prisutni kako bi se spriječila malverzacija - naglasio je ministar i dodao kako im je DORH od velike pomoći glede provedbe i kontrole zakona na terenu.
Josip Atalić, koordinator pri Hrvatskom centru za potresno inženjerstvo, naglašava kako je potrebno paralelno obnavljati i raditi na zaštiti od stradalih objekata.
- Postoje procesi sustavnih ponovnih pregleda zgrada. Kada se govori o tome da dijelovi zgrada padaju, da su neke zgrade crvene, žute, zelene, mi to imamo u bazama podataka s 50-100 atributa koji su jako vrijedni. U suradnji s Ministarstvom graditeljstva imamo plan da se ti podaci sustavno obrađuju te da se iskoriste kako bi se upozorili građani, kako bi se radili tuneli - rekao je Atalić.
Korlaet kaže kako je grad napravio sigurnosne tunele kako bi se građani zaštitili od oštećenih objekata.
- Kada dobijemo podatke o konstrukcijskim svojstvima zgrade, ali i o brojnim drugim, to će biti od velike važnosti zato što pomažu u procesima. Građani žive u tim zgradama i kućama te ih pozivamo da nam dostave podatke o svojim građevinama i ne trebaju se bojati zato što postoje stručnjaci koji će to doći pregledati i složiti podatke. To će nam pomoći da sastavimo bazu podataka koja će biti prvenstveno korištena za procjenu rizika - govori Atalić.
- Hrvatska mora naučiti živjeti s velikim rizikom od potresa. Smatram da je to važno kako bi građani osvijestili kod rekonstrukcije svojih zgrada - dodao je.