Jedanaest pomoraca nestalo je nakon što su dva trgovačka broda u utorak pogođena bespilotnim letjelicama uz bugarsku obalu Crnog mora. Prvi je na meti bio ukrajinski teretni brod Chelsea 3, u koji su se zabila tri drona. S njega je spašeno 15 ljudi, a plovio je pod zastavom Malte.
Prema informacijama koje je objavio Times of Malta, brod je prevozio žito. Nakon napada usidren je te se počeo naginjati na stranu. Nedugo nakon toga pogođen je i drugi brod, koji je potonuo 17 nautičkih milja istočno od bugarskog mjesta Krapets.
Bugarsko predsjedništvo naknadno je objavilo da je riječ o teretnom brodu HS Dignity. Plovio je pod zastavom Gvineje Bisau i bio je na putu prema rumunjskoj luci Brăila. S njega su spasili samo pet ljudi, a za ostalima tragaju.
Iako bugarske vlasti nemaju čvrste dokaze na temelju kojih bi mogle službeno optužiti određenu stranu za napade, bugarski premijer Rumen Radev izjavio je da bi posljedice incidenta mogle ići u korist Rusije.
Nakon incidenta pozvao je ruskog veleposlanika na razgovor. Time je Sofija dodatno izrazila zabrinutost zbog sigurnosti plovidbe u Crnome moru, gdje su napadi na trgovačke brodove postali sve češći otkad je Rusija u veljači 2022. pokrenula invaziju na Ukrajinu.
Na razvoj događaja reagirao je i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, koji je razgovarao s bugarskim premijerom. Poručio je da će Savez nastaviti blisko surađivati sa saveznicima u crnomorskoj regiji te prilagođavati obrambene mjere prema potrebi.
- Već smo ojačali svoje obrambeno držanje na istočnom krilu i nastavit ćemo pratiti sigurnosno okruženje, prilagođavajući mjere odvraćanja i obrane prema potrebi - objavio je Rutte.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha također je optužio Moskvu, tvrdeći da Rusija namjerno zanemaruje život civila i sigurnost pomorskog prometa u Crnome moru.
- Crno more žila je kucavica globalne sigurnosti opskrbe hranom. Rusija ga napada kako bi glad pretvorila u oružje i držala svijet kao taoca - napisao je Sibiha na društvenoj mreži X.
Podsjetimo, prema podacima pomorske organizacije za upravljanje rizicima Ambrey, u posljednjih 12 mjeseci napadnuto je najmanje 45 trgovačkih brodova na područjima koja prije toga nisu bila označena kao visokorizična. Prošlog tjedna pogođena su također dva transportna broda u Crnome moru uz bugarsku obalu. Reuters je 6. listopada izvijestio da je teretni brod Alfa Watan, koji plovi pod zastavom Toga, potonuo nakon napada unutar bugarske isključive gospodarske zone u Crnome moru. Devet sirijskih i jedan egipatski državljanin tad su se vodili kao nestali. U istom je incidentu pogođen i teretni brod Able. Njegova posada je spašena, a dva čovjeka tražila su pomoć liječnika.
Niti u tim napadima okolnosti nisu dovoljno razjašnjene. Dan prije dvostrukog napada drugi se brod zapalio i potonuo uz rumunjsku obalu. Jedan pomorac je poginuo, a za još jednim su tragali. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdio je da su brod pogodili ruski dronovi.
Vojnopolitički analitičar Marinko Ogorec upozorio je javnost da na Crno more u današnjem kontekstu treba gledati kao na ratnu zonu.
- Incident je bio u međunarodnim vodama, ne u bugarskim, no svejedno je riječ o ružnoj stvari. Teretni brodovi nemaju obrane, a ovakvi napadi dronovima jeftini su i smrtonosni. Takvi će biti i u budućnosti - govori Ogorec.
Sudeći prema viđenome, smatra kako su Rusi uveli novu taktiku izolacije Ukrajine, prema kojoj im ne dopuštaju da išta uvezu ili izvezu.
- Osim na moru, gađaju im prilazne željezničke postaje, mjesta kraj graničnih prijelaza. To je smišljena taktika koja bi trebala imati dugoročne posljedice. No uza sve to, vidimo da fokus više nije na Donbasu. Bojišnica se širi po dubini i Rusije i Ukrajine, što je svojevrsna eskalacija. Gube se 'kočnice' - kaže Ogorec.
Dodaje kako stiže zima, a obje strane žestoko udaraju po kritičnoj infrastrukturi.
- Očito je cilj stvoriti izbjeglički val prema Europi. Ljudi ne mogu lako preživjeti zimu. Tako žele natjerati Ukrajinu na kapitulaciju - kaže Ogorec.