Kolinda je nedavno u Uredu primila Željku Markić, a kad je stvar procurila u javnost, opravdala je to tvrdnjom kako “ne želi utjecati na skupljanje potpisa”. Sad, kad su potpisi skupljeni, predsjednica je podržala referendume, iako je očito da oni idu protiv Vlade, točnije protiv Andreja Plenkovića osobno.
Jednim referendumom želi se staviti izvan snage Istanbulska konvencija. Zasad za tu inicijativu nema dovoljno potpisa, a i da ima, to bi teško išlo jer su ratificirane međunarodne konvencije pravno jače od Ustava. Drugim se želi promijeniti izborni sustav, smanjiti broj zastupnika u Saboru, povećati broj preferencijalnih mandata te manjskim zastupnicima oduzeti pravo na glasanje o proračunu i sastavljanju vlade. Taj bi referendum oslabio manjine, koje bi ostale bez dva mandata - no to je i udar na HDZ. Manjinski su mandati uglavnom stajali na raspolaganju HDZ-u, bez kojih ni sad ne bi mogao vladati. Ustavni stručnjaci primjećuju kako je predloženo da se smanje prava manjinama, ali ne i predstavnicima dijaspore, što bi ozakonilo etničku nejednakost, a to na Ustavnom sudu teško može proći. No glavni cilj je ionako homogenizacija Plenkovićevih protivnika. Predsjednica je osjetila da uz ove inicijative idu stotine tisuća ljudi pa ih je snažno podržala, prošle - ne prošle...
- U ovom je slučaju skupljeno dovoljno potpisa za referendum, a za nas političare, državnike, posebno je bitno da uključimo tu volju naroda. Građani su pokazali da žele promjene - rekla je.
Furio Radin, koji je s njom putovao u Rim, kaže da ga je predsjednica iznenadila.
– Predsjednica je zadnja osoba u državi koja bi mogla govoriti o protresanju političkog života u Hrvatskoj jer ona je jamac Ustava i stabilnosti institucija. Sve dok se Ustav ne promijeni, mora ga poštovati. Osim toga, dok smo neki dan stajali pred rimskim Panteonom, predsjednica mi je jasno rekla da se položaj zastupnika nacionalnih manjina ne smije mijenjati, da u Saboru ne smije biti zastupnika različitih kategorija...
Podrška referendumu došla je odmah nakon Kolindine ideje sazivanja posebne sjednice Vlade zbog duboke i trajne populacijske krize. Plenković je taj potez odbio. Izvori bliski predsjednici tvrde da njezina ofenziva na Vladu nije samo pitanje njezine izborne kampanje, nego i odraz njene težnje da preuzme realnu vlast u zemlji. Prema jednoj hipotezi, ona bi bila spremna preuzeti Vladu ako Milijan Brkić zasjedne na čelo HDZ-a. No Brkićev “deputat” u njezinu uredu, Vlado Galić, nije - barem koliko se zna - potpisao referendumsku inicijativu. Brkić i Plenković zasad su nekakvi saveznici. S druge strane, čuju se ideje da se predsjednika bira u Saboru, a i Milan Bandić sve se više približava Plenkoviću.
Ono što najviše zabrinjava jest da predsjedničine ideje nemaju nikakvu upotrebnu vrijednost - tu nema nikakvih reformi sustava, samo pokušaji da se dopadne biračima.
Predsjednica je u Osijeku rekla da je došlo vrijeme “da županije dobiju punu slobodu u kreiranju politika koje nisu državne”. Na to joj je odmah na Twitteru replicirao predsjednik HSS-a Krešo Beljak. “Draga predsjednice, vrijeme je da se županije ukinu i da se na zavod za zapošljavanje pošalju tisuće stranačkih parazita zbog kojih su županije i izmišljene”, napisao je Beljak na Twitteru.