To je to što me zanima!

Boris Jokić: Učenici se više boje potresa nego pandemije, ako to zaboravimo, neodgovorni smo

Istraživanje Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu pokazalo je kako je negativan utjecaj potresa na učenike i zaposlene u školama i veći nego što smo pretpostavljali. Posebno je loše u Sisačko-moslavačkoj županiji
Vidi originalni članak

Dvije trećine učenika Sisačko-moslavačke županije izjavilo je kako je potres negativno i izrazito negativno utjecao na njihov život. Istodobno, 18,4 posto učenika ove županije izjavilo je kako je pandemija negativno utjecala na njihov život.

Iako dugotrajnija i opterećujuća, pandemija nije toliko ugrozila učenike ove županije kao razorni potres u prosincu 2020., pokazuje opširno istraživanje Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu o utjecaju pandemije i potresa na učenike i nastavnike. To je i jedino takvo istraživanje provedeno u školskom sustavu. Rezultate o utjecaju pandemije institut je objavio početkom školske godine, a rezultate o utjecaju potresa jučer, na svečanosti 20. obljetnice rada IDIZ-a.

Iako je svima jasno da je potres izuzetno negativno utjecao na cijelo društvo, istraživanje je dalo jasnu sliku o tome koliko je taj problem velik.

'Zanemarivanjem činimo veliku nepravdu ovim ljudima'

- Potresi su negativno utjecali na zadovoljstvo životom, psihičko zdravlje, kako učenika, tako i nastavnika. Ne smije se zanemariti negativan utjecaj koji su potresi imali. Zanemarivanje ovih pitanja izrazito je društveno negativno i može imati duge posljedice na pojedince. Ne smije nam se dogoditi da zaboravimo kako postoje ljudi koji se boje i osjećaju nesigurno, time bismo društveno učinili veliku nepravdu. Zato je izuzetno važno dati veliku pažnju takvim školama i vrtićima te osigurati psihosocijalnu pomoć zaposlenima i učenicima - istaknuo je Boris Jokić, ravnatelj IDIZ-a i jedan od autora istraživanja provedenog u svibnju i lipnju ove godine.

Dio istraživanja posvećenog potresima proveden je u Sisačko-moslavačkoj županiji (10 škola), Gradu Zagrebu (32 škole) i Zagrebačkoj županiji (10 škola). Ispitano je 5329 učenika 6. i 8. razreda osnovnih te završnih razreda srednjih škola. U istraživanju je sudjelovalo i 1445 učitelja te nastavnika.

Osjećaju se sigurno u školama

Potres je posebno negativno utjecao upravo na učenike završnih razreda srednjih škola. Na pitanje kako su potresi utjecali na njihov život 66,6 posto tih učenika u Sisačko-moslavačkoj županiji odgovorilo je s negativno/izuzetno negativno. Negativan utjecaj potresa na njihov život ocijenilo je 49 posto učenika završnih razreda Grada Zagreba te 45 posto učenika Zagrebačke županije.
Taj je postotak u Sisačko-moslavačkoj županiji jednako visok i među učenicima osmih razreda (oni su ove godine upisivali srednju školu), a među učenicima šestih razreda te županije njih više od polovice izjavilo je kako je utjecaj potresa negativan na njihov život. Učenici nižih razreda svakako su u manjoj mjeri procijenili da je potres negativno utjecao na njihov život iako ni taj postotak nije zanemariv.

Zanimljivi su i podaci o osjećaju sigurnosti među učenicima zbog potresa. Pokazalo se da se djeca i mladi sigurnije osjećaju u školama nego kod kuće. Tako je 39,2 posto srednjoškolaca Grada Zagreba, 32,2 posto učenika SMŽ-a te 42,6 posto srednjoškolaca Zagrebačke županije izjavilo da potres nije negativno utjecao na osjećaj sigurnosti u školama. No utjecaj potresa na psihofizičko stanje učenika, ali i nastavnika te učitelja izrazito je negativan.

Primjećuju strah kod kolega

Čak 43,9 posto srednjoškolaca Sisačko-moslavačke županije izjavilo je kako je potres negativno i izrazito negativno utjecao na njihovo psihofizičko stanje. Među učenicima osmih razreda taj je postotak oko 20 posto. Učenici Sisačko-moslavačke županije u većoj mjeri osjećaju i strah kod kuće. Više od trećine ih osjeća i trenutačni strah od potresa, no jednako tako trećina ih ne osjeća taj strah.

- Većinom nisu ustrašeni od potresa, razina je osrednja i niska. No kad procjenjuju kolege, ta razina je puno veća i kod učenika i kod nastavnika - istaknuo je Jokić.

Oštećenja kuća ovise o regiji, pa su veća oštećenja i problemi sa stanovanjem zabilježeni u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Autori istraživanja posebno su se osvrnuli na učitelje i nastavnike, ali i sve druge zaposlene u školama (stručne suradnike, ravnatelje, spremačice, kuharice, domare) ističući kako i oni trpe značajne posljedice.

- Više od polovice nastavnika SMŽ-a iskazalo je da je potres negativno utjecao na njihovu svakodnevicu. U Sisačko-moslavačkoj županiji gotovo da i nema onih na koje potres nije utjecao, u Gradu Zagrebu negativan utjecaj istaknulo je 60% nastavnika, dok je u Zagrebačkoj županiji taj postotak niži. Potres nije utjecao na entuzijazam zaposlenih u školama i to je jako dobro jer znači da postoji snaga - kaže Jokić.

Djeca su izgubila motivaciju za učenje

Ipak, potres je u SMŽ-u izrazito negativno utjecao na organizaciju nastave i školskih aktivnosti, a više od polovice nastavnika u toj županiji izjavilo je da je potres negativno utjecao na njihovu svakodnevicu.

Ispitanici su istaknuli i kako su kod učenika primijetili pad motivacije za učenje te negativan utjecaj potresa na obiteljske prilike u kojima učenici žive. Svaki treći nastavnik u Zagrebu i svaki drugi u SMŽ-u iskazuju priličan ili izrazito negativan utjecaj potresa na njihovu zabrinutost za sigurnost svojih učenika.

- U Gradu Zagrebu i posebice SMŽ-u ističe se negativan utjecaj potresa na njihovu psihološku dobrobit i zabrinutost za sigurnost učenika. Tako svaki četvrti nastavnik u Gradu Zagrebu i svaki treći u SMŽ-u iskazuju da su potresi u priličnoj mjeri ili izrazito negativno utjecali na njihovu psihološku dobrobit - ističe se u istraživanju. Roditeljske reakcije pokazale su kako je zajednica jaka i to je dobro, dodali su.

Podsjetimo, prvi dio istraživanja objavljen u rujnu pokazao je kako je pandemija također loše utjecala na učenike i zaposlenike u školama. Čak 52,4 posto maturanata izjavilo je kako je pandemija izrazito loše utjecala na njihovo psihofizičko zdravlje. Zbog svega toga, zaključio je Jokić, stalna psihosocijalna pomoć učenicima i zaposlenima, ali i u vrtićima, jedna je od mjera koje bi hitno trebalo provesti.

Autori istraživanja zahvalili su školama, drugim znanstvenim institucijama, sindikatima, kao i Ministarstvu znanosti i obrazovanja te agencijama na sudjelovanju i suradnji.

Idi na 24sata

Komentari 18

  • Zmar117 29.09.2021.

    Gdje vam je sada ona "škola za život"..Pokupile su se dnevnice i honorari,izmaltertiralo učitelje,nastavnike i profesore i sve otišlo u zaborav...

  • Opak 28.09.2021.

    I ja isto. Da se mogu cijepiti protiv potresa, bio bih prvi u redu. 

  • 28.09.2021.

    Taj jokic ko i suputica iskacu iz pastete.. 🤮

Komentiraj...
Vidi sve komentare