Istraživanja pokazuju da svaki treći potrošač kupuje preparate za zdravlje bez da se prethodno konzultira s liječnikom. Premda je prodavanje takvih proizvoda na razini Europske unije regulirano Uredbom o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama koje se navode na hrani te Direktivom o nepoštenim trgovačkim praksama, sumnjivi proizvodi su na tržištu EU prisutniji nego ikad.

 - Dok pretražujemo Internet, gledamo televiziju, hodamo trgovačkim centrom, ma na vlastitom kućnom pragu nas bombardiraju kojekakvim kvazi-ljekovitim pripravcima i napravama koje imaju čudesan učinak na naš organizam, ali nemaju znanstveno uporište - kaže Borzan.

 - Odgovoran liječnik će za razliku od trgovaca šarlatana uvijek opisati i drugu stranu medalje što se pacijentima ne čini privlačno, ali je jedino realno. Mnogi od najopasnijih otrova su također potpuno prirodni. Ukoliko pacijent prima medicinsku terapiju, dodatni pripravci mogu poništiti ili obrnuti njen učinak. Također, potrošači moraju biti svjesni da na svakih 10 testiranih lijekova, samo jedan bude odobren za tržište i time početne studije ne znače puno, objašnjava Borzan.

Zato je Borzan zajedno s kolegicama iz Odbora za zdravstvo EP Miriam Dalli (Malta) i Simonom Bonafe (Italija) uputila inicijativu prema Komisiji da se evaluiraju učinci postojećih regulacija jer je takvih proizvoda i prevarenih potrošača sve više.

 - Posebno je žalosno kada se iskorištavaju bolesni i očajni ljudi koji će učiniti sve ne bi li se osjećali bolje, a nerijetko im se stanje pogorša. U svojoj praksi sam se susretala s pacijentima koji su iz očaja uzimali pripravke koji navodno liječe rak. Pripravak im nije pomogao, a dodatno su se pojavile nuspojave poput jetrenog oštećenja, poremećaja u pigmentaciji kože i slično. Također se zalažem i da se proširi legislativa, na način da je obmana kažnjiva i u slučaju kada proizvod nema negativne učinke na zdravlje, jer valja uvažiti emocionalni i financijski trošak - kaže Borzan.