Prije sakupljanja nadzemnih gljiva, biljaka ili njihovih dijelova koji služe kao hrana te ljekovitog, aromatičnog i začinskog bilja za osobne potrebe treba pribaviti dozvolu Hrvatskih šuma. Zahtjev se šalje poštom ili mailom i više se ne plaća naknada, a dozvola vrijedi do kraja godine u upravi šuma koja ju je i izdala.

Najvažnije su to izmjene Pravilnika o korištenju nedrvnih šumskih proizvoda Hrvatskih šuma kojom je nakon četiri godine ukinuta naplata dozvola za građane koji žele skupljati šumske plodove. Prije su se, objašnjavaju u Hrvatskim šumama, izdavale dozvole za dan, tjedan, mjesec ili godinu te su stajale, ovisno o vrsti i trajanju, između 10 i 200 kuna.

Foto: Dusko Marusic/Goran Kovacic/Hrvoje Jelavic/Damir Spehar/PIXSELL

- Naplata ostaje za tartufe koji kao visoko komercijalni proizvod nisu obuhvaćeni ovim pravilnikom - kažu u Hrvatskim šumama.
Tartufari će tako dnevnu dozvolu za sakupljanje bijelih i crnih podzemnih gljiva plaćati 160 kuna, tjednu 400, mjesečnu 680, a godišnju 1360 kuna. Uz dozvolu, po prikupljenom kilogramu bijelih tartufa platit će 160, a crnih 40 kuna. To su iznosi bez PDV-a.

S obzirom na to da se cijene crnih tartufa izražavaju u stotinama eura po kilogramu, a bijelih, posebno većih komada, i u tisućama, cijene dozvola ne čine se (pre)velikima.

Tko skuplja plodove, gljive ili bilje za preradu, trgovinu i drugi promet, plaća ih i po kilogramu. Imela je tako kunu, majčina dušica kunu i pol, kesten dvije, borovnica pet, vrganj 10, a šparoge 20 kuna.

U izmjenama pravilnika nema odredbi o kaznama za branje šumskih plodova bez dozvole. Kazne i nisu u nadležnosti Hrvatskih šuma, nego šumarske inspekcije. Od 2013. dosad, kad su se dozvole naplaćivale, ilegalnim sakupljačima gljiva ili kestena prijetile su kazne i do 7000 kuna.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike Pravilnikom o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta propisalo je količine koje se smiju prikupiti po danu za osobne potrebe i za to dozvola ministarstva ne treba.

- Prema Zakonu o šumama, Hrvatske šume moraju voditi računa o korištenju svih šumskih proizvoda, pa tako i nedrvnih - pojašnjavaju u toj državnoj tvrtki zašto ipak traže od sakupljača da ishodi dozvolu, iako je ona besplatna.

Hrvatske šume nisu nadležne za šume u privatnom vlasništvu pa njihovi vlasnici odlučuju hoće li dopuštati branje i sakupljanje plodova na svom posjedu.