U prosincu 2020. godine i jeku najvećeg vala korone u Hrvatskoj zdravstveni sustav nije bio u mogućnosti testirati sve PCR testovima pa su otvoreni punktovi za brza antigenska testiranja. Rezultati su gotovi kroz sat vremena, a na temelju brzog testa proglašeni ste oboljelima i morali u samoizolaciju.
Sada kada su počeli izdavati Covid putovnice isti taj brzi test kojim je potvrđena korona i zbog kojeg ste morali u izolaciju za dobivanje covid potvrde vam - ne vrijedi.
Što znači da ako se niste testirali PCR testom kao da i niste imali koronu i ne možete dobiti covid putovnicu.
- Pravila izdavanja Digitalne COVID potvrde su utvrđena na razini EU te, usprkos različitim zalaganjima i određenih možebitnih nastojanjima koja govore u prilog drugačijem postupanju, zbog znanstvenih ograničenja brzih antigenskih testova u odnosu na PCR testove, brzi antigenski testovi nisu za sada usvojeni u digitalnoj COVID potvrditi kao dokaz preboljenja. U Odluci stožera od 1.lipnja 2021. za ulazak u Hrvatsku uzimaju se u obzir brzi antigenski testovi temeljem uobičajene medicinske dokumentacije (temeljem medicinskog nalaza) a ne kao digitalna COVID potvrda - rekla je zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin u razgovoru za RTL Vijesti.
Na pitanje o tome smatraju li punktove za brzo testiranje pogrešnim kad se sad za Covid potvrde kao preboljenje priznaje samo PCR, Pavić Šimetin kaže:
- Mogućnost dostupnog brzog antigenskog testiranja uspostavlja se diljem Europe i šire pa tako i u Hrvatskoj. Osnovna svrha svake dijagnostičke metode i medicinskog postupka pa tako i testiranja brzim antigenskim testovima je rano otkrivanje bolesti radi pravovremene prevencije (u ovom slučaju pravovremene izolacije i praćenje kontakata) i radi odgovarajućeg liječenja, pa je u tom smislu uspostava testiranja uvijek dobrodošla. Uz navedeno, negativna rezultat brzog antigenskog testa unazad 48 sati uvjet je za izdavanje digitalne COVID potvrde o negativnom testu kao i jedna od mogućnosti ulaska u Hrvatsku bez desetodnevne karantene prema Odluci stožera - rekla je Pavić Šimetin.
Iz HZJZ-a kažu kako su se brzi testovi najviše koristili zbog organiziranja raznoraznih okupljanja.
- Široka dostupnost i korištenje brzih antigenskih testova proizlazi i proizlazila je od uvođenja tih testova u studenom 2020., između ostalog iz silne potrebe pa čak i pritiska različitih grupacija građana da provode aktivnosti koje podrazumijevaju okupljanje većeg broja ljudi, bliski kontakt, onemogućuju nošenje maski i sl. Jedini način na koji se donekle može povećati razina sigurnosti takvih aktivnosti, iako se rizik nikada ne može u potpunosti ukinuti, je testiranje unutra 48 sati prije početak aktivnosti, uz naravno cijepljenje. Nije se smjelo dogoditi niti se smije dogoditi da zbog “bukiranja“ zdravstvenih kapaciteta ovakvim testiranjima, osobe kod kojih je ugroženo zdravlje ne mogu ostvarit pravo na PCR test. Omogućavanje PCR testiranja radi okupljanja i različitih društvenih i gospodarskih aktivnosti a ne zbog narušenog zdravstvenog stanja, duboko je moralno upitno i svakako nema opravdanja niti u pogledu materijalnih troškova (jer je cijena PCR testa veća od cijene brzih antigenskih testova, bez obzira tko snosi trošak) kao niti u pogledu ograničenih globalnih, regionalnih i nacionalnih kapaciteta za PCR testiranje . Kod svakog testiranja koje se ne provodi zbog bolesti nego radi sudjelovanja u nekoj društvenoj i gospodarskoj aktivnosti, uvijek je moguć pozitivan rezultat, koji onda neminovno dovodi do situacija o kojima pitate. Tu je znači na vagi, i svatko treba sam za sebe odvagnuti i odlučiti, hoće li ograničiti svoje aktivnosti i izbjegavati epidemiološki rizične situacije ili će se podvrgnuti testiranju brzim antigenskim testovima kako bi sudjelovao u epidemiološki rizičnijim situacija pri čemu riskira moguć pozitivan nalaz brzog antigenskog testa uz sva ograničenja takvog nalaza o kojima cijelo vrijeme upozorava HZJZ kao i relevantni međunarodni autoriteti - poručila je Pavić Šimetin.
Na pitanje oko toga poduzima li se išta da se brzi test priznaje kao preboljenje dodaje da je ulazak u državu onemogućen za one koji imaju pozitivni antigenski nalaz unazad 11 do 180 dana.
- Hrvatska na EU razini zagovora takav princip i za digitalnu COVID potvrdu, no odluke se na EU razini donose konsenzusom, uvijek se najbrže može postići konsenzus oko najstrožeg pristupa, te su u ovom konkretnom slučaju nužni daljnji pregovori na stručnoj i političkoj razini - rekla je.