Povodom Dana žena donosimo vam priče o neustrašivim, hrabrim i smjelim ženama, koje su mijenjale povijest i odvažile se raditi stvari koje su u to vrijeme bile nezamislive..Treća priča govori pomalo zaboravljenoj feminističkoj ikoni, utemeljiteljici Dana žena.
Prva međunarodna ženska konferencija održavala se 1910. u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale. Tada već slavna njemačka socijalistica Clara Zetkin tog je dana predložila da se jedan dan u godini posveti ženama. Da žene svih zemalja jednom godišnje, slave svoj dan, kao simbol borbe za jednako pravo glasa, zaštitu žena na radu, ukidanje trgovine bijelim robljem i zaštitu djece.
Njezina sugestija je prihvaćena i prvi Dan žena obilježen je 19. ožujka 1911. Kasnije je to promijenjeno u 8. ožujka, jer su toga dana 1917. žene u Sovjetskom Savezu dobile pravo glasa. UN je datum prihvatio 1975. i proglasio ga Međunarodnim danom žena.
Clara Zetkin, kći seoskog učitelja, žestoko se borila za prava žena i radnica cijeli svoj život. Zahtijevala je jednake plaće za žene i muškarce, zalagala se i za pravo glasa žena te općenito za poboljšanje položaja žena u društvu.
- Onaj tko dopušta da kapitalisti tlače radnike, dopušta i da muškarci tlače žene. One će ostati potlačene sve dok ekonomski ne budu nezavisne. Ukoliko je cilj da žena postane slobodno ljudsko biće, onda joj ne treba oduzimati rad, niti skraćivati radno vrijeme, niti ograničavati oblasti u kojima može da radi - riječi su slavne njemačke revolucionarke koje je izgovorila još u Parizu 1889. godine.
Clara Zetkin rođena je 1857. Wiederauu, istočnonjemačkom selu između Leipziga i Chemnitza. Odrasla je u domu u kojem su se njegovale kršćanske i humanističke ideje. Clara je bila jedna od prvih žena u Njemačkoj kojoj je bilo dozvoljeno školovati se za učiteljicu. Nastavu je pohađala u Leipzigu, u klasi gospođe Auguste Schmidt koja je bila osvjedočeni borca za prava žena, i školovanje završila sa odličnim uspjehom.
Ostala udovica sa dvoje male djece
Već se tijekom školovanja priključila se njemačkoj Socijaldemokratskoj stranci. Sa svojim životnim partnerom, židovskim revolucionarom Ossipom Zetkinom iz Odese, preselila je u Pariz. Tamo su dobili dva sina te je promijenila svoje djevojačko ime Eissner u Zetkin, bez obzira što nije bila udata za svoju veliku ljubav Ossipa Zetkina. U Parizu je pisala za francuski i njemački radnički tisak
Kada se njezin voljeli nevjenčani suprug teško razbolio, Clara je bila neutješna. Osim što gotovo nepokretnog Ossipa svakodnevno gledala kako se pati morala je brinuti o egzistenciji i o dva malodobna sina. Zetkin je umro 1889. godine. Clara je ostala sama sa sinovima Maximom koji je imao šest i Konstantinom koji je imao tek četiri godine.
Nakon njegove smrti bez ikakvih sredstava za život preselila je iz Pariza u Stuttgart. Tamo se zaposlila kao urednica proleterskog ženskog časopisa "Jednakost" . Deset godina nakon smrti muža, u dobi od 42 godine udala za 18 godina mlađeg pjesnika i slikara Georga Friedricha Zundela.
Osim što se zalagala za poboljšanje položaja žene u društvu, zalagala se i za poboljšanje uloge i položaja žena u obitelji. Govorila je da bi brak trebalo postaviti na temelje međusobnog dopunjavanja i potpomaganja. Oba roditelja bila su odgovorna za odgoj djece, a odgoj sam trebao bi biti oslobođen od stereotipa uloga spolova.
- Kako muškarac i žena pripadaju jedno s drugim pri stvaranju djeteta, tako i pripadaju jedno s drugim pri odgoju djeteta, jer odgoj je drugo stvaranje djeteta i u mnogo slučajeva i važniji dio stvaranja djeteta, a kasnije čovjeka. S tim u vezi, htjela bih sasvim jasno naglasiti dužnost roditelja, da svoje djevojčice i dječake ne odgajaju sa predrasudama, koje kažu da postoje poslovi koji su nedostojni muškarca, ali odgovaraju ženama. Djevojčice i dječaci trebaju obavljati sve poslove koje za njih donosi domaćinstvo sa jednakom spretnošću i zadovoljstvom - govorila je Zetkin prije više od 100 godina.
Pobjegla pred nacistima u Moskvu gdje je i umrla
Clara Zetkin je bila prva žena koja je ušla u samo vodstvo socijaldemokrata, a kao delegatkinja KPD-a za vrijeme cijelog trajanja Weimarske republike, 20-ih godina prošlog stoljeća bila zastupnica u njemačkom Reichstagu.
Dosta vremena provodila je u Moskvi gdje je vodila žensko tajništvo "Treće internacionale".
Sjednicu njemačkog Reichstaga kao najstarija članica parlamenta otvorila je 30. kolovoza 1932., no nekoliko mjeseci kasnije bježi pred nacistima u Moskvu. Umire pola godine kasnije, u 76. godini, u dvorcu Archangelskoje nedaleko od Moskve, a njena je urna u zidinama Kremlja u Moskvi. Na njenom sprovodu 1933. godine bilo je 600.000 ljudi.
Clara Zetkin je u bivšem DDR-u bila nacionalna ikona. Njezin lik krasio je novčanicu od deset maraka. Svakog 8. ožujka njezina kuća u Widerauu bila je mjesto svojevrsnog socijalističkog hodočašća. Danas je u ujedinjenoj Njemačkoj pomalo zaboravljena...