Rusima nije dosta Vladimira Putina (67) niti nakon njegova dva desetljeća na vlasti. Na referendumu o ustavnim promjenama, koji je trajao tjedan dana, gotovo je 80 posto Rusa koji su izašli podržalo mogućnost da se Putin još dvaput kandidira na predsjedničkim izborima. Ako ih dobije, vladati bi mogao do 2036. godine, kad će, ako ga zdravlje posluži, imati 84 godine.
Ovo mu je četvrti predsjednički mandat, pri čemu je dvaput bio i premijer Rusije, prvi put od 1999. godine. Prva dva predsjednička mandata trajala su po četiri, a treći i četvrti mandat produljeni su za dvije godine. Prema postojećem ruskom ustavu, broj mandata nije ograničen, no ne smiju se dogoditi više od dva uzastopna, što će se nakon ovog referenduma promijeniti, bilo da je riječ o Putinu ili nekom drugom tko zauzme tron u Kremlju. Putinov aktualni mandat istječe 2024. godine, i prema postojećim se pravilima tad se ne bi opet mogao kandidirati. Kako je, međutim, 78 posto građana na referendumu podržalo ustavne promjene, Vladimir Vladimirovič Putin imat će priliku državu voditi do duboke starosti. Od vremena Josifa Visarionoviča Staljina, najdugovječniji je vladar Rusije.
Referendum je trajao čak tjedan dana, od prošle do ove srijede, kako se zbog širenja korona virusa ne bi stvarale gužve. I njime nije izglasana samo ustavna promjena o predsjedničkome mandatu nego i mnoge druge. Između ostalog, u ruski ustav ulazi odredba prema kojoj je brak zajednica muškarca i žene, dakle ništa od gay brakova do daljnjega; u njega će, nadalje, biti unesena “vjera u Boga”; odredbe o očuvanju ruskog jezika i povijesti, zabrana dvojnog državljanstva za najviše državne dužnosnike... Određeno je, međutim, i da minimalna mirovina ubuduće raste kako bude rasla stopa inflacije, a najmanja plaća neće smjeti biti manja od minimalnih životnih troškova. Budući predsjednici Rusije morat će imati rusko prebivalište najmanje 25 godina prije kandidature.
Rezultati ne iznenađuju
Rusija će, kažu novi amandmani, ostati sekularna država, makar će ustav ubuduće spominjati “vjeru u Boga”. Putin, ili neki drugi predsjednik koji bude na vlasti, zapošljavat će ljude u sigurnosnim agencijama i, primjerice, smjenjivati suce - sve su to Rusi potvrdili ovim referendumom. U ustav će biti unesena i odredba prema kojoj ruski teritorij ne smije biti otuđen, odnosno prepušten drugim državama, što se u tamošnjim medijima povezuje s aneksijom Krima.
Nije nedostajalo, međutim, ni kritika na račun referenduma. Govorilo se kako je bilo nemoguće tjedan dana propisno nadgledati njegovo provođenje, a neki sumnjaju i u transparentnost online glasanja, također provođenog u određenim slučajevima.
- Ne, nije nikakvo iznenađenje što je većina Rusa dala svoj glas ovakvim ustavnim promjenama, pa tako i za još dva potencijalna mandata Vladimiru Putinu. Žele stabilnost, konstantu. Nije to samo ‘sindrom cara’ kojeg oni trebaju nego je Putin uistinu osoba koja među Rusima ima većinsko povjerenje - ističe Ivica Maštruko, sociolog, bivši dugogodišnji veleposlanik RH u nekoliko zemalja i nekadašnji savjetnik predsjednika RH za vanjsku politiku.
Putin je, kaže Maštruko, vratio dignitet Rusiji na svjetskoj sceni. Nakon raspada Sovjetskog Saveza, dodaje, Rusija je s Putinom opet veliki igrač.
- Drugo, ovo na neki način garantira stabilnost poretka vlasti, što je Rusima također važno. Jest, bilo je demonstracija zbog referenduma, no Rusija je prevelika država da bi samo raspoloženje demonstranata u Moskvi moglo pokvariti opći dojam - ističe Maštruko.
Putin treba EU liderima
A na pitanje što ove ustavne promjene u Rusiji znače za njezin odnos s ostatkom Europe, odnosno EU, pa tako i Hrvatskom, odgovara kako garantiraju sigurnost u odnosima.
- Europa zna tko je Putin, odnosno kakvog partnera ima u Rusiji, poznaje ga, zna njegove stavove i s čime može računati. Nije im nepoznat, odnosno njegova politika im nije nepoznata. Bilo koji od lidera u jačim, većim zemljama EU, koji proživljava krizu liderstva u Europi - u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Španjolskoj - zna tko vlada u Rusiji, tko će biti tamo nakon što Angela Merkel ode, nije im nepoznanica ruska politika - zaključuje Maštruko.
A Hrvatskoj savjetuje unapređenje odnosa s Rusijom.
- Bez obzira na to koja se nova Vlada ovdje formirala, desna ili lijeva, mora raditi na još korektnijim odnosima s Rusijom, odnosno na gospodarskom napretku s tom državom. Samo naša unutarnja nestabilnost i nezauzimanje jasnih stavova to mogu poremetiti - kaže Maštruko.
Putin vratio sjaj Rusiji
Vladimir je odrastao u oronulom komunalnom stančiću, točnije sobi od 16 kvadrata, jer su stan morali dijeliti s još dvije obitelji. U mladosti se bavio boksom, na kojem je stekao zanimljiva prijateljstva, a onda završio u KGB-u, gdje je napredovao do čina pukovnika. Polako se godinama penjao političkom ljestvicom i već je krajem ‘90-ih bio jedan od najmoćnijih Rusa. Premijer je postao 1999. godine, a 2000., prvi put, predsjednik.
Referendum od sedam dana za promjene
Ruski je referendum trajao punih sedam dana, na njega je izašlo 65 posto birača, od kojih je gotovo 80 posto podržalo mnoge ustavne promjene. Najvažnija ide na ruku Putinu, koji nakon 2024., kad mu istječe aktualni mandat, vladati može još 12 godina, do 2036.
Do daljnjega za Ruse nema gay brakova
Referendumom su Rusi izglasali i druge promjene, pa će, recimo, biti zabranjeno prepuštanje ruskog teritorija drugim državama. Pozadina je, nema sumnje, aneksija Krima. Ustav će ubuduće brak definirati kao zajednicu muškarca i žene, a u njega ulazi i “vjera u Boga”.
Od siromaha do vođe
Siromašni dječak iz Lenjingrada u Moskvi je šetao od šefa tajne službe, pomoćnika, savjetnika, do osobe od povjerenja Borisa Jeljcina, koji ga je jednog dana pozvao i rekao mu da će postati premijer. O njegovu se ranom djetinjstvu, međutim, vrlo malo zna, kao i općenito o privatnom životu.
Sve konzervativniji
Putinova je politika sve konzervativnija, slažu se analitičari. Pokazuju to i ove ustavne promjene, predložene amandmanima, o kojima su se Rusi izjašnjavali na referendumu. Ustavom će, međutim, biti garantiran i rast mirovine sukladno rastu inflacije, te najmanja plaća, koja će rasti s troškovima života.