Prije točno 140 godina u Lepoglavi rođen je široj javnosti malo poznat hrvatski znanstvenik Milan Šufflay, jedan je od utemeljitelja albanologije te autor prvoga hrvatskog znanstvenofantastičnog romana. Bio je i jedan od glavnih ideologa Hrvatske stranke prava.
Život je skončao sa samo 52 godine, u veljači 1931. ispred svog stana u Dalmatinskoj ulici u centru Zagrebu. Naime, policijski agenti i pripadnici režimske organizacije Mlada Jugoslavija Ljubomir Belošević i Branko Zweger dočekali su ga ispred njegove zgrade te mu doslovno glavu razbili čekićem. Zatim su mu provalili u stan i odnijeli u rukopisu zgotovljen III. svezak Codex albanicus. Šufflay je umro dan kasnije od posljedica ranjavanja.
Einstein i Mann osudili su ubojstvo
Nakon ubojstva trijumfalno su izvijestili Beograd rečenicom: 'Ubili smo mozak hrvatskog vodstva!'
Atentatori ovog zvjerskog umorstva potom su sklonjeni u Beograd, a ubojstvo je izazvalo ogorčenje među svjetskim znanstvenicima poput Alberta Einsteina i Heinricha Manna.
Oni su preko Međunarodne lige za prava čovjeka pozvali svjetsku javnost na prosvjed zbog ovog strašnog zločina. U znak prosvjeda uputili su Međunarodni memorandum u kojem kažu da pred cijelim čovječanstvom dižu optužbu protiv apsolutističke vladavine kralja Aleksandra. Također apeliraju da Međunarodna liga za ljudska prava poduzme sve da se beskrajnoj nasilnoj vladavini u Jugoslaviji stane na kraj.
Motiv ubojstva naručenog iz Beograda bilo je Šufflayjevo političko i javno djelovanje koje je bilo nepoželjno vladajućem režimu. Ovaj hrvatski domoljub, pravaški političar, povjesničar, znanstvenik i sveučilišni profesor Milan Šufflay, čovjek koji je vladao francuskim, njemačkim, talijanskim, engleskim, svim slavenskim jezicima, latinskim, starogrčkim, a kasnije je svladao novogrčki, albanski, hebrejski i sanskrt bio je trn u oku Beogradu od same uspostave Kraljevine SHS.
Robijao u Sremskoj Mitrovici
On je od 1912. radio kao redoviti profesor na zagrebačkom sveučilištu, ali uspostavom nove države 1.12.1918. nije mu bilo dopušteno da radi kao profesor. Nije očajavao, počeo se baviti književnošću.
No uskoro, već 1921. godine uhićen je zbog veleizdaje (špijuniranja u korist strane države) i izveden pred sud zajedno s također optuženim dr. Ivom Pilarom i još 14 suoptuženika. Osuđen je na tri i pol godine zatvora i premda su mu kolege znanstvenici iz brojnih zemalja pokušali ishoditi njegovo pomilovanje, sve je bilo uzalud.
Kaznu je izdržavao u Srijemskoj Mitrovici a za to vrijeme je i operiran te mu je dijagnosticirana tuberkuloza pluća, emfizem i greška na srcu. Tako je otpušten iz kaznionice nakon što je izdržao polovicu kazne.
Nakon izlaska iz zatvora opet se posvetio znanstvenom radu. Često radi i piše pod pseudonimima. Na traženje albanske vlade i bečke Akademije znanosti priređuje III. svezak arhivske građe Codex albanicus. Kad se vratio iz Albanije primio je prijeteće pismo, a onda su učestali napadaji na njega kroz tisak. To je bio jasan znak da ga velikosrpski krugovi odlučili likvidirati. Odluka je pala da to naprave pripadnice Mlade Jugoslavije, organizacije koja je uživala zaštitu kralja Aleksandra.
Ubojice nikad nisu osuđene
Njegove ubojice nastavile su živjeti u Beogradu, a poslije uspostave Banovine Hrvatske traženo je njihovo izručenje. No atentatori unatoč suđenju koje se održalo 1940. nisu osuđeni niti su snosili ikakve posljedice.
Milan Šufflay je napisao i prvi hrvatski znanstvenofantastični roman u hrvatskoj književnosti 'Na Pacifiku god. 2255.' pa se smatra utemeljiteljem hrvatske znanstvenofantastične književnosti. U romanu je predvidio izbijanje Drugog svjetskog rata, porast temperature na zemlji, uspon feminizma, porast uporabe droge i raznih stimulansa, prijelaz na vegetarijanstvo, bioinženjering..
Pokopan je na Mirogoju.