Hrvatska strana u BiH ne vidi alternativu dogovoru o implementaciji izbornih rezultata, dok bošnjačka o tome ne želi razgovarati dok se ne formira vlast na svim razinama nakon listopadskih izbora, izjavili su u srijedu predsjednici nacionalnih stranaka.
Predsjednici triju najvećih nacionalnih stranaka u BiH razgovarali su u srijedu u Bruxellesu, svaki ponaosob, s povjerenikom za proširenje Oliverom Várhelyijem.
Várhelyi je u Bruxelles pozvao čelnike triju konstitutivnih naroda u BiH, ali je predsjednik najveće bošnjačke stranke SDA Bakir Izetbegović odbio takav format razgovora. Zato se Várhelyi odvojeno sastao s Čovićem, s Izetbegovićem i sa srpskim članom predsjedništva BiH Miloradom Dodikom.
Čović je nakon razgovora izjavio da ne vidi alternativu dogovoru o implementaciji izbornih rezultata kako bi konstitutivni narodi u BiH imali legitimne predstavnike u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.
Čović je rekao da bošnjački političari “žele zadržati status quo”.
“Ali, ja ne vidim koristi od toga. Imali smo status quo zadnjih godina i što smo napravili”?, upitao je Čović.
On je pohvalio mađarskog povjerenika Várhelyija za njegove napore na približavanju stajališta između različitih strana u BiH, posebice između Hrvata i Bošnjaka. Rekao je da je tema razgovora bila kako omogućiti Bosni i Hercegovini, po mogućnosti najesen, kandidatski status kako ne bi izgubila korak s drugim državama u svom susjedstvu.
Dodao je da su neke zemlje dobile kandidatski status bez ikakvih uvjeta, aludirajući na Ukrajinu i Moldaviju, ali da Bosna i Hercegovina mora ispuniti uvjete koje je obećala ispuniti.
“Stvari u BiH stoje već dvije, tri godine zbog toga što mi nemamo svoga predstavnika u predsjedništvu, bošnjački narod je sebi izabrao dva člana i zbog toga imamo ogroman zastoj”, rekao je Čović dodajući da je s Várhelyijem razgovarao o tome kako kandidatski status učiniti realnijim.
Predsjednik bošnjačkog SDA Bakir Izetbegović je rekao da je Várhelyi, na zahtjev Čovića, pokušao razgovarati o izmjenama izbornog zakona, ali da je on to odbio.
Izetbegović je optužio Čovića za blokadu europskog puta. “Ne mislim da bi Čović trebao raditi blokade i praviti probleme Bosni i Hercegovini, naročito probleme oko europskog puta", rekao je.
Dodao je da je Čović odbio niz izbornih modela koji su posljednjih 15-tak godina predloženi. “Ne znam što još treba uraditi da bi on bio zadovoljan”, rekao je Izetbegović.
Srpski član predsjedništva Milorad Dodik rekao je da je izborni zakon stvar koju trebaju riješiti Hrvati i Bošnjaci i da on u tome ne vidi svoju ulogu. Izrazio je spremnost raditi na preostalim uvjetima za kandidatski status.
Komisija je svom mišljenju o zahtjevu Bosne i Hercegovine, koje je objavljeno 2019. kao uvjet za kandidatski status, postavila 14 prioritetnih uvjeta. Sada kada je proces proširenja dobio novi zamah davanjem statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji, iz EU-a stižu naznake da bi i BiH mogla dobiti kandidatski status ako ispuni manji dio od tih 14 uvjeta, prije svega izborni zakon, zakon o sudbenom i tužiteljskom vijeću, zakon o sukobu interesa i i zakon o javnim nabavama.
“Ako se riješi ovaj paket onda bi se stvorile pretpostavke da Europsko vijeće dodijeli kandidatski status, a što se tiče izbornog zakona mi prihvaćamo dogovor koji bi bio prihvatljiv Hrvatima i Bošnjacima.
Dodik je ponovno žestoko kritizirao Visokog predstavnika međunarodne zajednice, ističući da on nije legalno izabran na tu dužnost jer nema mandat Vijeća sigurnosti UN-a.
“Sve što visoki predstavnik napravi mi nećemo prihvatiti i bit ćemo protiv. Ako to bude tražilo radikalizaciju u BiH, imat će radikalizaciju. Ne možemo dopustiti strancu da intervenira u BiH”, rekao je Dodik.