Nakon što se iz KB Dubrava doznalo da je kod njih preminulo i osam ljudi zaraženih koronom, koji su bili cijepljeni s obje doze, naljutio se Hrvatski zavod za javno zdravstvo Krunoslava Capaka. Kad je početkom lipnja HZJZ objavio svoje podatke, preminulih koji su se cijepili nije bilo. Krajem srpnja je HZJZ analizom podataka ustanovio kako je među svima koji su oboljeli, bilo dotad i njih  800 cijepljenih s obje doze. Deset posto odnosno njih 80 je hospitalizirano, a nitko nije preminuo. Nakon cijepljenja s prvom dozom je oboljelo pak oko 8000 tisuća, a oko 800 ih je hospitalizirano. Također nitko nije završio na respiratoru i nitko nije umro.

Sad se doznalo, međutim, da je u KB Dubrava preminulo osmero cijepljenih s obje doze, i Capak je ljut što im to nije prijavljeno.

- Bolnica je trebala prijaviti te smrti, koje su neuspjeh cijepljenja. U tri od osam slučajeva smo ustanovili dosad da je uzrok smrti primarna bolest, a ne Covid, rekao je jučer Capak.

POSLAO IM PISMO Beroš traži da liječnici nazovu ljude i nagovore ih da se cijepe

U KB Dubrava nam kažu kako je svih osam preminulih imalo ozbiljne komorbiditete - maligne bolesti, transplantiranu jetru, hematološke bolesti. Prosjek godina im je bio 84, imali su Covid, ali su im uzrok smrti ti komorbiditeti, kaže Dubrava. Zašto se sad govori da je netko umro od druge bolesti a ne od Covida, kad je dosad bio slučaj da su preminuli od korone, a druge su bolesti to potaknule?

Capak objašnjava kako prijava smrti ima tri elementa - neposredni uzrok smrti, uzrok smrti i zdravstvena stanja. Zna se u kojim se slučajevima Covid piše kao osnovni uzrok smrti, a kad druga bolest. Na jesen ćemo, najavljuje, tek imati preciznu statistiku dosad preminulih.

- Teoretski, ovo je neuspjeh cijepljenja. Niti jedno cjepivo ne štiti sto posto, ali su istraživanja pokazala da sva cjepiva 80-90 posto cijepljenih štite od smrti, a 65 posto od zaražavanja. Pretpostavljam da su ovi cijepljeni a preminuli bili stari i bolesni ljudi čija se korona razvila u tešku kliničku sliku. Njih cjepivo nije zaštitilo, ali je daleko više onih koje jest. Nema govora o tome da je cjepivo podbacilo, kaže predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva, primarijus Miroslav Venus.

MORAMO BITI PROAKTIVNI Ivić: Curi vrijeme, trebamo se cijepiti, a ako je potrebno i uvesti da to bude obavezno

U više smo navrata, još u svibnju, pisali kako dio ljudi ne može razviti imunost nakon cijepljenja, i to je tih desetak posto kod kojih cjepivo neće biti efikasno. Nakon cijepljenja se teško može znati tko je u toj kategoriji, donekle se može vidjeti po serološkom testu, ali ni to nije garancija. Imunolog prof.dr.sc. Zlatko Trobonjača kaže kako je besmisleno govoriti je li netko preminuo od korone ili s koronom jer naši imuniteti nisu crni ili bijeli. Ako netko ima karcinom s metastazama, i dobije koronu, može se samo govoriti o tome koliko mu je ona skratila životni vijek. Postoje izračuni koji kažu da je u prosjeku korona preminulima skratila život za desetak godina.

- Ovi cijepljeni najvjerojatnije zbog postojeće bolesti nisu mogli stvoriti imunost koja bi spriječila infekciju. Korona im je, zbog njihovog stanja, skratila životni vijek, napominje prof. Trobonjača.
Capak kaže kako su u HZJZ izračunali da bi na 1,5 milijuna cijepljenih statistički moglo biti 16 smrti od Covida, jer niti jedno cjepivo nije stoposto učinkovito.

Od 92.000 ljudi koji su se u Velikoj Britaniji zarazili Delta varijantom, preminulo je njih 0,13 posto, odnosno 117. Preko 40 posto preminulih je bilo starije od 50 godina, i primili su obje doze cjepiva. Drugim riječima, cjepivo jest smanjilo smrtnost, no ne može zaštititi sto posto onih koji ga prime. 

U Izraelu je dosad cijepljeno 85 posto odraslih, i virus se sad širi u najvećoj mjeri među djecom i mladima. Oko 40 posto onih s koronom u Izraelu do 5. srpnja su bili iz dobne skupine od deset do 19 godina, još ih je preko deset posto bilo najmlađih, do devet godina, a preko osam posto starih između 20 i 29. Izrael je jedna od najcjepljenijih država u svijetu kad je Covid u pitanju, i još su krajem lipnja njihove zdravstvene vlasti preporučile cijepljenje svih mladih od 12 godina naviše.

Epidemiolozi naglašavaju da se virusa nećemo riješiti ako ne bude procijepljeno najmanje 70 posto ukupnog stanovništva, s ovim novim varijantama i mutacijama i više. Mutacija će biti manje što je više cijepljenih, jer se virus onda ne može širiti, a upravo se širenjem mijenja. Ilustrativno, kad je u jednome "domaćinu", ostaje isti, ali što je "domaćina" više, virus mutira, prilagođava se. U slučaju cijepljenih, virusne se čestice u organizmu ne mogu množiti, antitijela i naša imunost ih ubijaju te se tako sprečava i širenje, time onda i mutiranje.