To je to što me zanima!

Damir Bakić: U dva tjedna ne mogu se donijeti potrebne mjere za škole. Opet ista greška

Zastupnik platforme Možemo! i sveučilišni profesor upozorava kako je previše tehničkih pojedinosti za škole, vrtiće i visoka učilišta koje treba propisati i da se s time trebalo početi odmah nakon izbora
Vidi originalni članak

Radna skupina za razradu i predlaganje mjera za početak pedagoške, školske i akademske godine 2020./2021. ima rok do 31. kolovoza da predloži mjere za početak nove školske godine u vrtićima, školama i visokim učilištima. Radnu skupinu od 23 člana predvode Ivana Pavić Šimetin, voditeljica Službe za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, te zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i epidemiolog Bernard Kaić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

OVDJE pogledajte sastav Radne skupine za razrade i predlaganje mjera za početak školske i akademske godine

U povjerenstvu su još predstavnici svih prosvjetnih sindikata, ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, predstavnica CARNET-a, predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja zaduženi za različite sektore, predstavnici prosvjetnih agencija, zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje, udruga nastavnika i ravnatelja, ali i zajednica općina, te gradova. 
Kako su nam potvrdili iz ministarstva ovaj tjedan, sve mjere za orbazovne ustanove donosit će se na temelju procjena i odluka epidemiologa i Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu, a bilo što konkretnije znat će se tek idući tjedan. Kako ističu u ministarstvu, scenariji se raspisuju još otkako je Radovan Fuchs preuzeo ministarsku funkciju. Ipak, mnogi upozoravaju kako je ostalo premalo vremena za organizaciju nastave, a dio roditelja zahtijeva i da se nastava odgodi, ili odmah započne online nastava, unatoč svim pokazateljima koliko je to štetno za djecu. S druge strane, u državama koje su počele s otvaranjem škola, ponovo je dolazilo do izbijanja zaraze, no djeca, kako se dosad pokazuje, mnogo lakše preboljevaju i podnose Covid-19.

'Jesmo li proigrali izglede za redovnu nastavu?'

Na kašnjenje ministarstva na svojoj Facebook stranici upozorio je i saborski zastupnik platforme Možemo! Damir Bakić, inače profesor zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.
- Ista greška, opet. Sasvim je jasno da je predstojeća školska godina teško pitanje. Nema uopće sumnje da bismo svi željeli da krene po starom normalnom. Hoće li to biti moguće? Koliko je točno da smo izglede za staronormalnu, kontaktnu nastavu proigrali izborima, pojedinim neumjesnim otpuštanjem kočnica u turističkoj sezoni, praznicima, svetkovinama i svadbama? Može li sada nedavno oformljena radna skupina - navodi Bakić, te nastavlja:

- Očito je da smo u problemu. U dva tjedna bi radna skupina trebala donijeti jasne i konkretne preporuke koje drže vodu, vjerodostojne su i konzistentne s drugim općim epidemiološkim preporukama i mjerama, dovoljno fleksibilne da budu primjenjive u svakoj sredini, otporne na moguće nagle promjene epidemioloških trendova, otvorene prema eventualnim prelascima na druge oblike nastave? Uljučive naspram svih učenika, ne samo onih s posebnim potrebama, nego i nemalog broja onih čije osobne ili obiteljske prilike traže da budu posebno tretirani u uvjetima pandemije?

Ne vidi se kako u dva tjedna možemo učiniti sve ono za što je trebalo ekspertno i pažljivo planiranje. A to nas opet vraća na već postavljeno pitanje: kako je moguće da proigramo čitava tri mjeseca (ili najmanje tri) ne čineći zapravo ništa, prepuštajući se faktičkom vakuumu između vlade na odlasku i one koja je tek potvrđena. Drugačije rečeno; ukratko: jesmo li uopće svjesni što je škola?

'Grupu vode oni koji su kaos i izazvali'

Bakić upozorava kako je uz ogroman broj tehničkih pojedinosti kojima se ova skupina treba baviti sadržaj onoga što će se učiti posebno na udaru. Osim toga, ističe, "u dva tjedna nijedno povjerenstvo ne može sagledati sve, preporučiti sve i onda još ostaviti dovoljno vremena školama da se bar tehnički pripreme za provedbu mjera i preporuka". On upozorava i kako se ne smije zaboraviti ni vrtiće, te fakultete, uz pitanje imaju li visoka učilišta, posebno ona u Zagrebu oštećena u potresu, kapaciteta za novu akademsku godinu. 

- Radna skupina će marljivo raditi, u to ne smijemo sumnjati. No, radit će dva tjedna. Možda tri. Što god da smisli u ta dva ili tri tjedna, bit će manje i lošije od onog što bismo dokučili da smo se radno skupili prije dva ili tri mjeseca. A to gdje smo sada  je upravo korolar onoga odakle smo raspuštanjem parlamenta prije tri mjeseca i krenuli: nebrige, nepoštovanja i neshvaćanja obrazovanja, Ivana Pavić Šimetin. zamjenica ravnatelja i voditeljica Službe za školsku medicinu, mentno zdravlje i prevenciju ovisnosti HZJZ-a - navodi Bakić na svome Facebooku.
Idi na 24sata

Komentari 24

  • rijetko kulturan 15.08.2020.

    HDZ je pokušao svu krivnju svaliti na HNS i Divjak, ali problem je opet ne samu u vrhu, nego i u ostalim djelatnicima u sustavu. Razlika je u tome što HDZ više nema žrtvenih janjaca na vidiku.

  • POTPEC 15.08.2020.

    Lažeš. Ova vlada i partija HDZ u minuti može donijeti ko zna koliko pravila, odredbi i zakona u isto vrime.

  • B.L.Devín 15.08.2020.

    Cemu pravljenje problema sa tim skolstvom kad se zna da je obrazovanje u Hrvatskoj "zadnja rupa na svirali"??? U jadranskim krajevima ljudi su se vec pretvorilis u usluzne radnike, manje ili vise zadovoljne s onim sto zarade tijekom sezonskog rada, a za to im neko Bog zna kakvo obrazovanje i ne treba. U kontinentalnoj RH fakultetska diploma nista ne garantira u egzistencijalnom ni u profesionalnom smislu, bez stranacke iskaznice vladajuce stranke i veza s kim treba. Pogotovo u javnom sektoru koji je glavni poslodavac. Privatni sektor uz izuzetak manjeg djela sa debelim vezama u politici i drzavnoj administraciji je ionako stalno na koljenima i ne moze garantirati place adekvatne obrazovnoj razini i trudu potrebnom za sticanje diplome/a. Uz sve to i vise je nek ocito da u u drustvu vladaju sve jace antiintelektualna klima i raspolozenje, sto je djelom nasljedje mentaliteta bivse drzave, balkanskog mentaliteta,,,,, i starog dobrog hrvatskog jala. I cemu onda uopce potreba za postojanje gimnazija i fakulteta u Hrvatskoj?

Komentiraj...
Vidi sve komentare