Novinarka 24sata Laura Šiprak u posebnoj je studijskoj emisiji oko ruske invazije na Ukrajinu ugostila ekonomskog analitičara Damira Novotnyja. Cijela situacija na istoku Europe uzrokovala je 'divljanje' tržišta. Cijena nafte pada, ali u Hrvatskoj cijena goriva raste, rekla je Šiprak u uvodu. Nova cijena Eurodizela je 13,91 kunu za litru, dok je jučer bila 12,51 kunu. Razlika je punih 1.40 kuna po litri. Još je skuplja premium varijanta dizelskog goriva, koja je otišla na cijenu od 15.03 do 15,08 kuna po litri.
Kolika sva previranja u svijetu imaju utjecaja na naše živote? Hoće li se trend poskupljenja nastaviti i dalje, zanimalo je novinarku Šiprak na početku razgovora...
- To nitko ne može reći. U 2020. smo zabilježili daleko najniže cijene u povijesti hrane i nafte, koja je pala na 30 dolara po barelu. Ja bi podsjetio gledatelje da je prvi naftni šok zabilježen 1973. godine u listopadu, povod je bio jomkipurski rat između Izraela i arapskih zemalja, koje su izazvale embargo na isporuku nafte Zapadu, kao odgovor na podršku Izraelu u tom ratu. Cijena nafte je narasla od 11 na 30 dolara, pa na 60, pa na 147 dolara 1980. godine. Zadnjih 20 godina imamo veću proizvodnje nego potrošnju nafte. Očekivanja su sada da će invazija Rusije na Ukrajinu smanjiti proizvodnju, odnosno opskrbu naftom razvijenim zemljama, ali to su špekulacije. Ne vidimo troškovnu inflaciju. Trošak proizvodnje nafte u arapskim zemljama je negdje oko 30 dolara, a cijena je sad po barelu 97 dolara. A oni proizvode 60 posto nafte. Ne prijeti trajni rast cijene nafte i naftnih derivata - rekao je Novotny.
Potrošnja nafte u lockdownu se povećala, iako je sve stalo?
- Jer je bila niska cijena. Cijena je pala pa je potrošnja narasla. Oni koji se bave naftom znaju da njezina cijena pada i raste često. Očekivanja su različita, špekulacije pokreću cijenu, potrošači to odmah ne vide jer naftne kompanije, posebno u onim zemljama koje imaju nedovoljnu konkurenciju na tržištu derivata, kao Hrvatska, gdje je naše tržište skoro pa monopolizirano, odnosno oligopolizirano. Imamo najveće igrače, INU, MOL i Petrol i oni naravno neće odmah spuštati cijene. Niti mogu niti hoće. Jer ne znamo kakve ugovore imaju. Hrvatska nema dovoljno konkurencije na tržištu energije i očito je da bi u tom smjeru trebalo djelovati. I to će se dogoditi. Već danas naši građani odlaze u Sloveniju ili Mađarsku po jeftinije gorivo - rekao je Novotny i dodao:
- Ali ako gledamo kako se ponašala cijena nafte od 70-ih, oscilacije su zapravo svakodnevne.
Vidjeli smo da kada Rusija Kini žele prodati svoj plin, oni im žele platiti u svojoj valuti. Je li pametno za Kinu da se petlja u ovaj sukob?
- Kina je veliki izvoznik i ovisna je o dva tržišta, Europi i SAD-u. Kina si ne smije i neće dozvoliti luksuz da stvori negativno okruženje u tim trgovinskim odnosima. SAD, što je paradoks, izvozi u Kinu poljoprivredne proizvode, a uvozi tehnološke proizvode. Ako bi Kina blokirala izvoz SAD-u ili obrnuto, Kina bi se našla na koljenima, kao danas Rusija. Jer ni jedna ni druga zemlja nemaju dovoljno unutrašnjeg tržišta. Njihove su plaće niske. Kina je ovisna o izvozu, a nekakva reakcija bi dovela do usporenja ekonomskog rasta i unutarnjih tenzija - priča Novotny i nastavlja:
Može li Rusija biti samodostatna?
- Rusija je nakon otvaranja stvarala ekonomski sustav koji nije bio uključiv. Svakodnevno vidimo dokaze o stvaranju hiperbogatih uskih krugova oko vladajuće elite koji su se obogatili na tranziciji. Nije se stvaralo opće blagostanje. Bilo je i nešto srednjeg sloja, ali većina društva je živjela u bijedi. Oni nisu osjetili nikakav rast i boljitak, živjeli su od mirovina od 50 ili 70 dolara. Puno njih ne može živjeti lošije od ove situacije. Taj dio društva će podržavati Putina. Takva stratifikacija društva u Europi ne postoji, možda nekoć u Francuskoj, ali najveći broj milijardera danas imamo u Kini s 18 dolarskih milijardera. To su politički milijarderi i Kina ima sličan problem jer dosta ljudi živi na rubi gladi. Europa i SAD su ipak podignule razinu obrazovanja, čim imate više obrazovanja imate i više dohotka... Htio bih reći, Kina mora raditi na unutrašnjoj potrošnji, a ne sve što proizvode izvoziti po jeftinim cijenama. Japan je prošao taj put i okrenuo se prema novim i kvalitetnijim proizvodima. Naravno da je ukupan životni standard Japanaca sad na visokoj razini. Taj put čeka Kinu i zato su oni oprezni.
Uskoro nas čeka uvođenje eura, ulazak u eurozonu,a ulazimo s ovakvim poskupljenima. Znači li to novi udar na džepove građana?
- Možda će ulazak u eurozonu stvoriti snažniji štit od rasta cijena. Cijene ne rastu zbog objektivnih rasta troškova nego zbog špekulativnih očekivanja. I ta špekulativna očekivanja povećavaju cijene u kratkom roku. Eurozona i Schengen su veliki iskoraci, kao mala ekonomija se pridružujemo najvećim ekonomija svijeta. Za euro novčanicu možete kupiti nešto svugdje na svijetu, kao i za dolar. To ne možete s Yenom i rubljem. Hrvatska ima vrlo visoko porezno opterećenje, sve zemlje EU-a, osim Danske i Mađarske, imaju niže porezne stope na sve prehrambene proizvode, pa je moguće da će se to s vremenom uskladiti. Čitav niz direktnih troškova će biti izbačen ulaskom u eurozonu, ja ne vidim ni jedan razlog da ne uđemo.. - kaže Novotny.
CIJELU EMISIJU POGLEDAJTE OVDJE