Deseci tisuća prosvjednika, koje je podržao i crnogorski predsjednik Milo Đukanović, u utorak su ispred crnogorskog parlamenta zatražili raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora i povlačenje protuustavnog zakona o predsjedniku.
Po procjeni organizatora, pokreta “Ima nas”, na prosvjedu je bilo oko 20 tisuća građana Crne Gore.
Nebojša Mrvaljević iz tog pokreta pročitao je zahtjeve prosvjednika. U njima se, pored raspisivanja izvanrednih parlamentarnih izbora i povlačenja neustavnog zakona o predsjedniku, kojim se Đukanović primorava da mandat za formiranje nove vlade povjeri kandidatu prosrpske koalicije Miodragu Lekiću, traži i da Crna Gore ne pristupi projektu “Otvoreni Balkan” u kome su već Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija.
Đukanović je na Twitteru napisao kako daje podršku “mirnom domoljubnom okupljanju protiv rušenja ustavnopravnog poretka i konfrontacije s partnerima iz europske i euroatlantske zajednice".
Potpredsjednik Đukanovićeve Demokratske partije socijalista Jevto Eraković rekao je okupljenim prosvjednicima da stiže "crnogorsko proljeće".
"Na name je da se izborimo za izbore i da istaknemo na njima najbolje - iz partija, foruma... Ovo je borba za opstanak Crne Gore. Ovo proljeće mora biti crnogorsko, mora biti proljeće izbora. Budi se Crna Goro, stiže crnogorsko proljeće, a mi ti jamčimo - ima nas", rekao je Eraković.
Prosvjednici su uzvikivali uvrede na račun aktualnog premijera Dritana Abazovića, nosili crnogorske i zastave EU-a, a na transparentima se moglo pročitati "Ima nas", "Ne damo te, Crna Goro".
Za razliku od prosvjeda koji su održani prošlog tjedna na dan usvajanja zakona o predsjedniku Crne Gore, u utorak nije bilo incidenata između prosvjednika i policije.
Prosvjed je završen šetnjom ulicama Podgorice, a ispred zgrade delegacije EU-a u Crnoj Gori ostavljeni su zahtjevi.
Crna Gora je u političkoj krizi od kolovoza kada je pala vlada Dritana Abazovića nakon što je premijer potpisao Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
Nakon toga formirana je nova vladajuća većina koju predvodi prosrpski Demokratski front, a Miodrag Lekić, nekadašnji diplomat iz vremena Slobodana Miloševića, predložen je za mandatara za formiranje nove vlade.
Đukanović je odbio Lekiću dati mandat, tvrdeći da nije uvjeren da Lekićeva vlada ima podršku u parlamentu.
Kao odgovor na to vladajuća većina usvojila je novi zakon o predsjedniku kojim primorava Đukanovića da mandat povjeri Lekiću. Taj zakon kao protuustavan ocijenili su i Venecijanska komisija i diplomati međunarodne zajednice.
Kriza je dodatno produbljena nefunkcionalnim Ustavnim sudom Crne Gore koji broji svega troje od sedam sudaca, a zastupnici u crnogorskom parlamentu već mjesecima ne mogu se dogovoriti o izboru novih.