Ovime je diskriminirana cijela populacija. Nigdje u Ustavu ne piše da časne ne mogu raditi. Općinski sud u Livnu presudio je da je nepotvrđivanje mene ravnateljicom vrtića diskriminacija. To je potvrdio i Ustavni sud, kazala nam je Janja Martina Katović.

Ova časna sestra u Glamoč je iz Zagreba stigla prije 17 godina, a njezina pravna borba traje punih šest godina. Iako je ispunjavala sve uvjete iz raspisanog natječaja za ravnateljicu jednog dječjeg vrtića, načelnik općine Glamoč Radovan Marković odbio ju je potvrditi jer je - redovnica.

- Jasno mi je iz kuta gledanja hrvatskog naroda da je časna sestra netko tko časno radi, ali iz kuta druga dva naroda, časna se doživljava kao uniformirana žena u interesu jedne nacionalne grupacije - govorio je Marković.

Iako su u tom vrtiću bila i djeca pravoslavnih svećenika, teta časna, kako je zovu roditelji i djeca nikome nije smetala. Štoviše, i oni su potvrdili da je to diskriminacija.

- Mi smo Srbi, ali kakve veze s tim ima nacionalnost? Moja djeca su sad velika, a uvijek pričaju o toj časnoj iz vrtića. Još smo u kontaktu. To je divno stvorenje kakvo se više neće roditi. Sva djeca ju obožavaju i zovu teta časna - rekla je majka Gordana Pejić.

Ustavni sud BiH u ponovljenom je postupku uvažio žalbu časne sestre Janje Martine Katović i odbio reviziju općine Glamoč. Time su potvrđene presude nižih sudova koji su utvrdili diskriminaciju redovnice. Ustavni sud naložio je općini Glamoč da sestru Janju Martinu imenuje ravnateljicom vrtića. Postupak još nije završen, jer općina Glamoč nije postupila po presudi. Iz odvjetničkog ureda Paponja-Bunoza kažu da su pokrenuli ovršni postupak radi njenog imenovanja.