To je to što me zanima!

'Do 2030. gotovo 140.000 hrvatskih radnika trebat će promijeniti svoje zanimanje...'

Analiza je tako pokazala da će do 2030. godine šest posto ukupnog broja radnih sati u Hrvatskoj prijeći iz poslova koji traže fizičke vještine u poslove koji zahtijevaju kognitivne, društvene i emocionalne vještine
Vidi originalni članak

Gotovo 140 tisuća hrvatskih radnika trebat će promijeniti zanimanje do 2030. godine, jedan je od zaključaka analize "Budućnost rada u Hrvatskoj - Preobrazba hrvatske radne snage u dobu automatizacije i digitalizacije", koju je u srijedu objavila konzultantska tvrtka McKinsey&Company.

U analizi, koju je McKinsey&Company Adriatic proveo u suradnji s istraživačkim institutom McKinsey Global Institute, navodi se da će približno 340 tisuća radnih mjesta nestati zbog automatizacije i trendova koje je potaknula pandemija bolesti covid-19, no ona će biti zamijenjena gotovo istim brojem novih radnih mjesta u novim zanimanjima i rastućim industrijama te uslijed općeg porasta proizvodnosti.

"No, dok će neto potražnja za radnom snagom ostati praktički nepromijenjena, doći će do značajnih promjena u strukturi zanimanja. Stoga će do kraja desetljeća gotovo 140 tisuća radnika u Hrvatskoj trebati promijeniti zanimanje da bi ostali zaposleni", istaknuli su iz McKinseya.

VELIKA PERSPEKTIVA Poslovi budućnosti: Mijenja se slika na tržištu rada i otvara se prostor za nova zanimanja

Analiza je tako pokazala da će do 2030. godine šest posto ukupnog broja radnih sati u Hrvatskoj prijeći iz poslova koji traže fizičke vještine za rješavanje radnih zadaća u poslove koji zahtijevaju kognitivne, društvene, emocionalne i tehnološke vještine. Specifične vještine, poput onih koje su potrebne za upravljanje uređajima i opremom te za jednostavan unos i obradu podataka, najvjerojatnije će doživjeti najveći pad potražnje u udjelu zaposlenih do 2030. godine.

To je očekivano, jer su aktivnosti koje zahtijevaju fizičku snagu i vještinu, kao i vještine prikupljanja i obrade podataka, nešto što se može vrlo lako automatizirati, napomenuli su iz McKinseya.

Apostrofirali su da će ostvarenje punog ekonomskog potencijala koji donosi automatizacija i digitalizacija, ali i zadržavanje postojeće razine zaposlenosti, zahtijevati suradnju svih dionika kako bi našli načine kojima će radnoj snazi u Hrvatskoj omogućiti preobrazbu i usvajanje vještina koje će se tražiti u budućnosti.

Iz McKinseya su napomenuli da analiza uzima u obzir sastav radne snage u cijeloj zemlji, kombinirano s očekivanom brzinom usvajanja automatizacije, temeljenoj na dostupnim tehnologijama i ekonomskoj izvedivosti njihove implementacije.

"Kad se potencijalna brzina automatizacije pogleda iz perspektive trendova koje je potaknula pandemija bolesti covid-19, Hrvatska će do 2030. godine ostvariti stopu usvajanja automatizacije od oko 22 posto. Drugim riječima, aktivnosti na koje se trenutno troši oko 22 posto ukupnog broja radnih sati zaposlenih u Hrvatskoj bit će automatizirane do kraja desetljeća. Usvajanje automatizacije varirat će od sektora do sektora - proizvodnja, veleprodaja, poslovne funkcije koje služe kao potpora administraciji te državna uprava - bit će područja s najvišom stopom usvajanja automatizacije", napisali su iz McKinseya.

Nužno poboljšanje produktivnosti

Hrvatska mora poboljšati svoju produktivnost kako bi postigla održiv gospodarski rast te rast prihoda u svim segmentima stanovništva. To je posebno važno jer stanovništvo Hrvatske sve više stari, istaknuli su. Iz McKinseya su apostrofirali i da je automatizacija prilika za ostvarenje hrvatskih nacionalnih interesa.

"Tvrtke, ako budu podržane prikladnim politikama i ulaganjima u razvoj vještina, mogu razviti nove usluge i proizvode, povećati produktivnost i stvoriti nova i bolje plaćena radna mjesta. Prihvaćanjem promjena koje će se dogoditi u svijetu rada tijekom tekućeg desetljeća, Hrvatska može izbjeći strukturnu nezaposlenost i stvoriti novo nacionalno bogatstvo na način koji će promicati društvenu uključenost", ustvrdili su.

Ubrzanu digitalizaciju su, pak, naveli kao onu koja može biti najvažniji novi pokretač rasta.

PROZOR U DVORIŠTE Liječničko zanimanje mora se proglasiti deficitarnim

"Hrvatsko digitalno gospodarstvo, koje obuhvaća sve digitalne aktivnosti u svim gospodarskim sektorima, sada čini približno pet posto BDP-a, što je jednako vrijedno iznosu od 2,4 milijarde eura. Do 2025. godine digitalizirano gospodarstvo u Hrvatskoj može doseći 11 posto BDP-a, što znači da će doprinijeti vrijednosti ukupnog gospodarstva s 8,3 milijarde eura", jedan je od zaključaka analize.

Automatizacija i digitalizacija se ne bi trebale dogoditi ni prebrzo ni presporo

Iako automatizacija i digitalizacija donose priliku za stvaranje produktivnije i konkurentnije hrvatske radne snage, upozorili su iz McKinseya, one donose i nekoliko izazova, posebno u smislu gubitka postojećih radnih mjesta i razvoja budućih vještina. Tako, kao i u drugim zemljama Europske unije, svi dionici u Hrvatskoj moraju uravnotežiti ritam automatizacije i stjecanja novih vještina ako žele da zemlja ima koristi od automatizacije i uvođenja novih tehnologija.

"Ako se automatizacija i digitalizacija dogode prebrzo, može se dogoditi da će nova radna mjesta, koja će se tako stvoriti, ostati nepopunjena. A to, potencijalno, može dovesti do pogoršanja nejednakosti u prihodima. S druge strane, ako se automatizacija i digitalizacija budu događale presporo, to bi moglo naštetiti hrvatskoj konkurentnosti i spriječiti gospodarski rast", upozorili su iz McKinseya.

ZABORAVLJENI ZANAT 'Jedni smo od rijetkih potkivača u zemlji, ali ne žalimo - ovo je najljepši posao na svijetu'

Direktor tvrtke McKinsey & Company Adriatic Tomislav Brezinščak ustvrdio je da Hrvatska može iskoristiti prilike koje se pojavljuju s automatizacijom, upravljati rizicima te se pobrinuti da se dobici od iste raspodijele što pravednije i na što veći broj stanovnika.

"Napor po tom pitanju treba uključivati snažne mehanizme za koordinirano djelovanje. Tvrtke i javne ustanove mogu krenuti u strateško planiranje radne snage kako bi premostile nestašicu ljudi s potrebnim vještinama i stvorile radnu snagu koja će se moći nositi s izazovima budućnosti. Tvrtke mogu poduzeti i korake kojima će pomoći radnicima koji izgube posao te na taj način dopuniti napore državnih ustanova u zaštiti najranjivijih i promociji uključivog gospodarskog rasta. Obrazovne ustanove mogu surađivati s ostalim dionicima u postavljanju smjernica i okvira za razvoj novih vještina kod zaposlenih te u nadogradnji postojećih modela naobrazbe kako bi se adresirao problem nedostatka potrebnih vještina", rekao je Brezinščak.

Idi na 24sata

Komentari 5

  • ludi marko 31.10.2021.

    ništa novo, ni ja ne radim u struci

  • Introspekcija 27.10.2021.

    Skola je mucenje.Mozes mislit kako cu mjenjat zanimanje.Dajte napokon stavite robote da rade umjesto nas pa radite sa njima sta hocete.

  • rimljanin 27.10.2021.

    cijene rada su skočile 70% zadnjih godina kad su odlični majstori otišli van,za deset godina nebu ostalo više majstora jer ono kaj zna delat prešli budu u mirovinu ili na žalost po prirodi nebuju mogli više delat pa budu onda it,em, pr tehničari ili kak se već nazivaju napravili grijanje,kotlovnicu i ostale složene građevinske radove,bez omalovažavanja armirača ili sličnih jer njima treba ing

Komentiraj...
Vidi sve komentare