Najbolji prikaz alarmantne situacije u kojoj se Hrvatska našla usred novog vala pandemije, su priče zdravstvenih djelatnika koji su na svoje oči mogli vidjeti borbu pacijenata s korona virusom.
Dr.sc. Bruno Baršić i medicinska sestra Biljana Hržić iz KB Dubrava te psihijatar Tomislav Franić iz KBC-a Split komentirali su situaciju u Covid bolnicama u državi u razgovoru za N1 televiziju.
POGLEDAJTE VIDEO: Situacija u KB Dubrava
KB Dubrava
Bruno Baršić otkrio je kako je u bolnici više od 450 bolesnika, a više od njih 70 je na respiratorima. Dodao je kako dolazi još respiratora, priprema se i nova intenzivna jedinica te pomažu djelatnici s drugih odjela. Sve kako bi se povećali kapaciteti.
Došao je iz Klinike za infektivne bolesti 'Fran Mihaljević' u KB Dubravu te je rekao kako su ovdje uvjeti liječenja ipak bolji.
- Radi se punom parom, već mjesecima nemamo prijenos zaraze unutar bolnice. Rad je siguran, pacijenti su sigurni - komentirao je.
Medicinska sestra Hržić opisala je kako je prevelik priljev bolesnika te smatra kako je stanje sve teže.
Oni koji dođu u intenzivnu već su narušenog zdravlja i događaju se smrtni slučajevi, dosta je teško što se toga tiče. Imamo psihološku podršku i za individualan rad i rad u grupi - opisala je jedan radni dan i dodala kako svaki bolesnik dobije svu potrebnu skrb i niti jedan bolesnik neće ostati bez respiratora.
KB Dubrava trenutno raspolaže s 89 respiratora, a Baršić smatra kako će to biti dovoljno te kako je spremna na rast broja zaraženih. Dodao je kako zbog pripreme KB Dubrave za situaciju na jesen nije išao na godišnji odmor.
Curenje informacija u bolnici
Potvrdio je kako su curile informacije, no odnose u bolnici nije htio komentirati. Rekao je kako su neki počeli širiti paniku jer su se pripremali kao da dolazi ebola virus pa su ljudi prestrašili.
- Kako je rasla naša svijest i poznavanje virusa, a panika se smanjivala. Ima tu neznanja što nas čeka, to je stvaralo takvu klimu - objasnio je Baršić.
Hržić je potvrdila kako je iz KB Dubrava otišlo više od 50 medicinskih sestara ove godine, no ne smatra kako je tome samo pandemija uzrok već kako se to i ranije planiralo. Ima i onih koje su dale otkaz zbog straha.
- I mene je bilo strah. Educirala sam ljude kako oblačiti zaštitnu opremu, a onda se zapitaš što je ovo, kamo ide... No, strah je jenjavao" - rekla je Hržić.
Teški slučajevi i smrtnost
Hržić je rekla kako je teško gledati tu cijelu situaciju i ljude koji završe na intenzivnoj njezi, kojima nedostaje straha i hvata ih panika.
- Možda glupo zvuči, ali navikli smo i na smrt. radili smo i ranije u intenzivnim jedinicama. Naravno, utječe to na nas, svatko se nosi na svoj način. Idemo iz dana u dan - rekla je.
Još uvijek se ne zna zašto mladi ljudi završe u teškim slučajevima i plućnim trombozama, a nemaju nikakve komorbiditete. Ipak, većina ih preboli korona virus, objašnjava Baršić.
Umire li se od Covida ili s Covidom?
- Umire se od Covida, a umire se i s Covidom. Covid pozitivan može doživjeti prometnu nesreću. Imamo na kirurgiji neke koji imaju virus, ali nemaju Covid bolest. Ako imaju teške bolesti, oni umru s virusom, a ne od virusa - objasnio je Baršić te nastavlja kako je korona virus kompleksna bolest.
- U svom životu nisam vidio takvu bolest. To je virus koji prvo počne kao gripa, puno ljudi završi na tome. Onda nastaje upala pluća i dolaze patofiziološke promjene u plućima. Peti, šesti dan pacijentu se pogoršava stanje, počinje im faliti kisika. Takav tok bolesti nismo imali. Specifično za tu bolest je silan potencijal oštećenja krvnih žila u plućima, u mozgu, u srcu... Netko ne bi dobio infarkt da nije imao covid. 14. ili 15. dan nastupa misteriozna faza kad se događaju infarkti pluća, mozga, srca. I onda kažemo da je pacijent umro od plućne embolije - dodao je.
Stanje se u jednoj sekundi može pogoršati, a onda to dugo traje, nadovezuje se Hržić.
- Zna biti teško i trajati danima. To je borba za dah - govori.
Kontakt s vanjskim svijetom
Kao i u drugim bolnicama i u Dubravi su zabranjene posjete, ali pacijenti su u stalnom kontaktu mobitelima, osim na intenzivnoj gdje postoje termini kad mogu dobiti informacije.
Što ako bude gore od ovog?
- Ne mogu zamisliti gore od ovog. Imali smo preko 4000 oboljelih, pa to je stopa među najvišima u Europi. Ne znamo kako će dalje biti. Ne znam odakle medicinskog kadra... Tko bi stvorio veći broj sestara? Mi sad pružamo najviše što možemo. Svatko od ovih ljudi daje 100 posto. Rade preko svake mjere. Na sreću nisam ministar da moram o tome razmišljati, odakle stvoriti kadrove kojih nema - govori Baršić.
Kako izgledaju smjene, objasnila je Hržić.
- Radimo u smjenama po 12 sati, dan-noć. Dnevna smjena sastoji se od dva ulaska - četiri sata ujutro, četiri sata odmora, četiri sata popodne. Često se dogodi da netko ispadne iz smjene. Uletavaju svi, daju sve od sebe. Za godišnji odmor nemamo mogućnosti. Bila sam dva tjedna ljetos, ali to je to - priča medicinska sestra.
Za kraj je psihijatar Franić kao član izvršnog odbora HUBOL-a komentirao kako stanje u KBC Split nije toliko dramatično, ali trendovi jesu zabrinjavajući.
- Imamo preko 150 pacijenata, zabrinjava putanja koja se ne zaustavlja i s današnjim visokim brojem od 74 umrlih, situacija u Hrvatskoj je prilično uznemirujuća - govori. Ipak ne smatra da se može govoriti o panici već o nezadovoljstvu.
Dodaje kako bi se moglo napraviti više te da se prekasno reagira, tek tri do četiri tjedna nakon što se nešto predloži. Na kraju je stožer donio mjere koje su sami liječnici i tražili. Navodi kako je i problem malih bolnica u kojima su uvjeti daleko od zadovoljavajućih.
Održanje sustava
- U Varaždinu se jako muče održati sustav. Sisak je proširio intenzivnu, rade enorman posao za takvu bolnicu. Vidim da se svi muče, ali i da dobivaju respiratore i prostori se preuređuju... Ne branim ministarstvo, ne bavim se politikom. No, po malim bolnicama ljudi jako puno rade, nije bitka s covidom samo u ovim bolnicama - dodao je Baršić.
Franić smatra kako se i prije krize govorilo da imamo manjak liječnika i sestara, a sad sve normalno funkcionira. Cijeli naš zdravstveni sustav već desetljećima zasnovan je na entuzijazmu i improvizaciji, a ne sustavnom i dugoročnom promišljanju, istaknuo je.
- Puno se govori kako će lockdown utjecati na mentalno zdravlje, ali ja sam više za pristup - nekoliko tjedana oštrog reza da izravnamo krivulju, nego se mjesecima mrcvariti. Tako ćemo imati štetniji utjecaj na mentalno stanje ljudi - komentirao je mjere.
Prosvjedi protiv mjera
- Ja to komentiram kao jednu sebičnost. Nisam na prvoj liniji, ali koliko vidim i čujem, to mogu karakterizirati samo kao komfor i sebičnost - rekao je Franić, a s njim se slaže i Baršić.
- Slažem se s kolegom - sebičnost, nedostatak empatije i zdravog razuma - izjavio je dok Hržić smatra kako je tu i strah i neinformiranost.