Teško mi je i korak napraviti. Primarne dijagnoze su mi siringomijelija i siringobulbija, lumbalna,torakalna i vratna diskus hernija, a sad je to već tetrapareza uz odumiranje živaca. Polako gubim snagu u mišićima. Preživljavam s 1000 kuna i još sam podstanar pa valja platiti i stan 1500 plus režije. Osim što vodim bitku za zdravlje, primoran sam voditi još jednu, za svoja socijalna prava, požalio nam se Pazinjanin Slobodan Aleksić (34).
POGLEDAJTE VIDEO:
Brojne dijagnoze koje su mu dijagnosticirali liječnici, kaže, nisu dovoljne, četiri puta bio je na vještačenju invaliditeta. Zahtjev za osobnu invalidninu odbijen mu je, tvrdi, uz obrazloženje da nema smanjene radne sposobnosti.
- Nedavno sam istog dana dobio dva rješenja. Iz HZMO-a u Puli dobio sam rješenje da sam 80 posto nesposoban za rad i 60 posto na donje ekstremitete, a istodobno iz mirovinskog u Zagrebu odbijenicu i obrazloženje da nemam smanjene radne sposobnosti. Za socijalno su vještačili jedno, a za mirovinsko drugo - pokazuje nam dokumentaciju Slobodan, pitajući se je li čovjek s invaliditetom ili nije.
Ne može bez romobila
- Kažu mi da to nema veze jedno s drugim. Poštujem, ali mi ne znaju objasniti što mi je činiti. Za mene, za moju bolest liječenja i izlječenja nema.
Moj neurokirurg kaže da moje stanje nije za operaciju, a napisao je da daljnji tijek ide u progresiju, očajan je Aleksić.
Bivši građevinar obolio je prije dvije i pol godine, a osim naknade za kućnu njegu od 600 kuna prima socijalnu pomoć od 450 kuna. Niti sam ne zna kako preživljava s 1050 kuna na mjesec.
- Moj električni romobil mi je sve, bez njega ne mogu nigdje. Morao sam ga sam kupiti jer HZZO daje tek invalidska kolica - kaže mladić.
Riječ je o dva različita prava
Iz HZMO-a su odgovorili da se u slučaju Aleksića radi o dva potpuno različita postupka. Jedno je postupak po žalbi na ocjenu radne sposobnosti, a drugi postupak radi utvrđivanja postotka tjelesnog oštećenja, o čemu odlučuje prvostupanjsko tijelo.
- Temeljem utvrđenog tjelesnog oštećenja zbog bolesti imenovani ne ostvaruje pravo na novčanu naknadu. Zakonom je propisano da pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja stječe osiguranik kod kojega tjelesno oštećenje od najmanje 30 posto nastane kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti. U posebnom postupku pokrenutom za utvrđivanje postotka tjelesnog oštećenja, a na temelju nalaza i mišljenja vijeća vještaka Zavoda za vještačenje, Područnog ureda u Rijeci, Područni ured u Puli donio je rješenje kojim je utvrđeno postojanje tjelesnog oštećenja - odgovorili su nam među ostalim iz HZMO u Zagrebu.
U odgovoru se navodi i da “temelju utvrđenog tjelesnog oštećenja zbog bolesti imenovani ne ostvaruje pravo na novčanu naknadu”.
- Naglašavamo da je riječ o dva potpuno različita prava te je moguće da se kod osiguranika utvrdi postojanje tjelesnog oštećenja, a da ta činjenica nužno ne utječe na smanjenje radne sposobnosti - kažu u HZMO-u.