Nikaragva svoju borbu protiv korona virusa uspoređuje sa švedskim modelom, no daleko su oni od njih. U toj se zemlji obitelji tjeraju da pokapaju bližnje usred noći, a kao razlog smrti se navodi 'atipična gripa'.
Yamil Acevedo tek je preminuo u bolnici, a radnici pogrebnog poduzeća u zaštitnim odijelima već su stavljali lijes u stražnji dio kamioneta, a usred noći ga i zakopali na groblju. Nije on jedini, obitelji diljem Nikaragve prisiljene su na ovakve brze pokopa, bez mogućnosti i vremena da obave dostojanstven obred.
- Liječnik je rekao: 'Pokopajte ga čim prije. Ne znam je li osoba u tom lijesu zaista on' - izjavila je Amani Acevedo, kći gospodina Aceveda za NY Times, koja je svjedočila ukopima čija brzina može rezultirati kobnim pogreškama, kao što je pokapanje krivog preminulog.
Vlada potiče okupljanja, obitelji preminulih plaćanju cijenu, testiranja zapravo nema
Vlada Nikaragve inzistira na tome da je virus kod njih čvrsto pod nadzorom i da imaju najmanji broj smrtnih slučajeva COVID-19 u srednjoj Americi. S druge strane, diljem zemlje ispred bolnica su dugi redovi, u ljekarnama nam osnovnih lijekova, a sportaši odbijaju izlaziti na teren i igrati jer se boje zaraze.
Ova latinoamerička zemlja ima 6,4 milijuna stanovnika, no nije uvela nikakva ograničenja kako bi spriječila širenje koronavirusa. Nije ograničila poslovanje ni na koji način, nije zatvorila škole i vrtiće, a ne samo da su dopustili masovna okupljanja nego ih je vlada i organizirala.
Obitelji preminulih tvrde kako oni plaćaju cijenu. Bez ikakvih testiranja, govore im da su im bližnji umrli od upale pluća te da bi ih zbog rizika od zaraze morali smjesta pokopati.
Zdravstvene organizacije pokušavaju dobiti barem okviran broj zaraženih, no mogu dobiti samo brojke koje diktira država. Testiranje je strogo ograničeno i kontrolira ga vlada. U njihovu obranu, prošli su ponedjeljak objavili izvještaj u kojem navode da razni teoretičari pokušavaju napravio kaos u toj zemlji te da većina njihovih građana ne može sebi priuštiti da ne radi jer je Nikaragva druga najsiromašnija zemlja na zapadnoj polutci.
U dokumentu vlada ne navodi koliko je zapravo ljudi testirano na COVID-19, a nisu objasnili ni zašto su dopuštali masovna okupljanja, kao što su bili festivali hrane.
'Otkad u Nikaragvi tako žurno pokapamo preminule?'
- Zemlje koje su potpuno zatvorile svoje gospodarstvo nisu sretne s primjerima zemalja koje ne primjenjuju drakonske mjere i ne uništavaju svoje gospodarstvo kako bi se suočile s pandemijom - navodi vlada u dokumentu.
U skoro dva mjeseca, Nikaragva je govorila kako je u državi tek desetak slučajeva zaraze koronavirusom, no kad je širenje virusa postalo očigledno, vlada je broj zaraženih udeseterostručila - rekli su da je 759 potvrđenih slučajeva i 35 žrtava koronavirusa. Liječnici koje su skupili snage reći nešto, neki epidemiolozi i ostali zdravstveni djelatnici koji su se anonimno udružili, kažu da su brojke daleko veće od onih koje prikazuje vlada, da je u državi – 3725 zaraženih i 805 preminulih.
Razliku između službenih brojki i stvarnog stanja, vlada je objasnila gripom i upalom pluća, koja se često zamijeni i preklapa s korona virusom.
Kći preminulog muškarca (61) s početka priče koji je umro nakon dva tjedna bolesti, dokazuje da vrijeme i način pokopa najbolje razotkrivaju koliko su dijagnoze koje službeno stoje na smrtovnici apsurdne i lažne.
Iako stručnjaci kažu kako za to, u slučaju atipične gripe i upale pluća, nema nikakva razloga, preminuli se žurno pokapaju, a djelatnici koji rade s tijelom nose zaštitno odijelo.
- Otkad u Nikaragvi tako žurno pokapamo preminule? Preminuli od gripe prošlih godina nisu se morali pokapati usred noći. Moj otac nije umro od gripe, moj otac je umro od Covida-19 - zaključila je uzdrmana kći.
Politika, ma kakvo gospodarstvo!
Pandemija je stigla u vrijeme kada je podrška vladi bila najniža otkako je Ortega postao predsjednik. Zemlja se još oporavlja od ogromnih prosvjeda protiv Ortege u kojima su prije dvije godine poginule ili zatvorene stotine ljudi.
U dokumentu objavljenom prošlog ponedjeljka, vlada je tvrdila da su kritičari pokušavali koristiti pandemiju kako bi izazvali ekonomski kolaps i tako sabotirali napore predsjednika Ortege u vrijeme kada se gospodarstvo još oporavlja od pobune koja je, tvrdi vlada, uništila više od 150.000 radnih mjesta.
Liječnici koji su i pristali anonimno govoriti za medije, ističu kako moraju šutjeti, jer bi inače mogli izgubiti posao, a strahuju i od gorih posljedica, kakve su bile uobičajene u vrijeme gušenja pobune.