To je najviša stopa inflacije otkad DZS vodi podatke.
Inflacija je u travnju nastavila ubrzavati, s obzirom da je u ožujku iznosila 7,3 posto, u veljači 6,3 posto, u siječnju je na godišnjoj razini porasla za 5,7 posto, u prosincu 2021. za 5,5 posto, studenom za 4,8 posto, listopadu za 3,8 posto, a rujnu 3,3 posto, dok je prvi snažniji porast stope inflacije prošle godine zabilježen u travnju, za 2,1 posto.
Do danas objavljenih podataka, najviša stopa godišnje inflacije u Hrvatskoj bila je u srpnju 2008. godine, u visini od 8,4 posto.
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, porasle su i na mjesečnoj razini, te su u travnju bile prosjeku više za 2,6 posto u odnosu na ožujak, dok su cijene u godišnjem prosjeku bile više za 4,7 posto, stoji u DZS-ovom izvješću.
Na godišnjoj razini porasle su gotovo sve kategorije, a najviše cijene prijevoza, za 16,4 posto. S 12,8 posto rasta slijede hrana i bezalkoholna pića, restorani i hoteli s 11,1 posto, potom kategorija pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva, koja bilježi skok od 9,9 posto, pa kategorija stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, s rastom od 8,8 posto. Nadalje, cijene odjeće i obuće porasle su za 7,5 posto, rekreacije i kulture za 5,6 posto, u kategoriji raznih dobara i usluga za 5,4 posto, dok primjerice alkoholna pića i duhan bilježe rast od 1,2 posto.
Jedini pad cijena na godišnjoj razini bilježe komunikacije, za blagih 0,1 posto.
Na mjesečnoj razini, pokazala je statistika DZS-a, najviše su u prosjeku porasle cijene odjeće i obuće, za 7,6 posto, slijedi kategorija stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva s 5,3 posto, restorani i hoteli, s prosječnim porastom cijena za 3,8 posto. Nadalje, cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle su za 2,5 posto, u kategoriji pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstava za 1,9 posto, a prijevoza za 1,7 posto.
Najveći doprinos stopi porasta godišnjeg indeksa ostvaren je u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića, za 3,32 postotna boda, potom u prijevozu, za 2,41 postotni bod, te stanovanju, vodi, električnoj energiji, plinu i ostalim gorivima, za 1,48 postotnih bodova.
Promatrano prema posebnim skupinama, najveći porast cijena u prosjeku na godišnjoj razini ostvaren je u skupini Energija, za 19,3 posto, što je doprinos porastu od 3,24 postotna boda, navode iz DZS-a.
Ukupno bez energije, potrošačke su cijene bile više za 7,5 posto, a 5,1 posto isključujući energiju i hranu, dok su cijene usluga porasle 3,8 posto na godišnjoj razini.
RBA: U drugom tromjesečju dvoznamenkaste stope rasta inflacije
Cijene usluga se tako sa dinamikom rasta pridružuju hrani i energiji, što zbog pojačane potražnje tako i zbog očekivane konvergencije prema europskom prosjeku, stoji u komentaru Raiffeisen banke Austria (RBA).
"Uz rast koji je i dalje potaknut cijenama energije i hrane, u trenutnom okruženju geopolitičkih sukoba i izrazite neizvjesnosti glede trajanja i ishoda, sve snažniji pritisci dolaze i od ostalih komponenata indeksa potrošačkih cijena", istaknuli su RBA analitičari.
Očekuju da će inflacija, s obzirom na kretanja na svjetskim robnim tržištima, povećanje cijena električne energije i plina te još uvijek prisutne globalne poremećaje u opskrbi, svoj vrhunac dosegnuti u drugom tromjesečju, s dvoznamenkastim stopama rasta.
"Dio inflatornih pritisaka prenijet će se u iduću godinu, što potvrđuje da će se Hrvatska u srednjoročnom razdoblju suočiti s jačim, ali još uvijek upravljivim inflatornim pritiscima", ocjenjuju.
Smatraju da bi tek druga polovina 2023. trebala donijeti povratak godišnjih stopa inflacije oko dva posto i to mahom zbog učinka baznog razdoblja. "Stoga je i naša prognoza prosječene godišnje stope rasta od 7,5% u ovoj godini izložena uzlaznim rizicima", napominju.
EK očekuje vrhunac inflacije u drugom kvartalu, zatim postupni pad
Europska komisija objavila je u ponedjeljak procjenu da će inflacija u europodručju dosegnuti vrhunac u drugom kvartalu ove godine i popeti se na 6,9 posto, a onda bi trebala početi postupno padati i spustiti se na 2,7 posto sljedeće godine.
“Očekujemo da inflacija dosegne vrhunac u sadašnjem, drugom kvartalu ove godine i nakon toga počela bi postupno padati”, rekao je na konferenciji za novinare povjerenik Komisije za gospodarstvo Paolo Gentiloni.
Inflacija u EU je počela rasti od veljače 2021. U zadnjem tromjesečju prošle godine bila je 4,6 posto, a u prvom tromjesečju ove godine popela se na 6,1 posto. U europodručju inflacija je u travnju bila 7,5 posto, što je najveća zabilježena stopa inflacije u povijesti europske monetarne unije.
Inflacija u europodručju ove godine trebala bi iznositi 6,1 posto, a nakon toga pasti na 2,7 posto u 2023. godini. Komisija je u zimskim ekonomskim prognozama iz veljače ove godine procjenjivala rast inflacije po stopi od 3,5 posto u ovoj godini.
Inflacija na razini EU27 trebala bi porasti s 2,9 posto prošle godine na 6,8 posto ove godine i pasti na 3,2 posto sljedeće godine.
Temeljna inflacija, koja se dobije kada se uklone nestabilne komponente poput cijena energije, projicira se iznad 3 posto u 2022. i 2023. kako u eurozoni tako i u EU-u cjelini, što je iznad cilja Europske središnje banke od 2 posto u srednjoročnom razdoblju.
U Hrvatskoj, koji bi od 1. siječnja sljedeće godine trebala postati 20. članica europodručja, Komisija predviđa inflaciju od 6, 1 posto ove godine i 2,8 posto sljedeće. Prošle je godine rasla po stopi od 2,7 posto.
Pojedinačno po državama članicama, Komisija očekuje najvišu inflaciju u Litvi, 12,5 posto, zatim u Bugarskoj 11,9 posto, Poljskoj 11,7 posto, Češkoj 11,6 posto.
Najniža inflacija očekuje se u Portugalu 4,4 posto, na Malti i u Finskoj, 4,5 posto.