Istraživanje provedeno prošle godine pokazalo je da 72 posto građana želi nedjelju kao dan za odmor, naveo je kao argument Marko Pavić, bivši ministar rada i mirovinskog sustava i aktualni saborski zastupnik HDZ-a braneći izmjene Zakona o trgovini koji bi se u saborskoj proceduri trebao naći na jesen.
Naime, plan Vlade je ograničiti rad trgovina na 16 nedjelja u godini i skratiti im radno vrijeme do 21 sat. Za ograničavanje rada trgovina nedjeljom vladajući su predvidjeli i izuzetke pa se tako zabrana neće, primjerice, odnositi na trgovine u bolnicama i hotelima, ali i u prostorima vjerskih i kulturnih ustanova.
- Ovaj prijedlog drugačiji je od nekih prije zato što pokušava napraviti balans između prava radnika i otvorenosti ekonomije - ustvrdio je Pavić, koji se, da se pita te iste građane, na koje se poziva, nije proslavio reformom koja predviđa podizanje radnog vijeka na 67 godina od 2033. godine.
Zabrana rada nedjeljom je prvenstveno političko i ideološko pitanje te za njega se teško može naći uporište u ekonomiji, iako vladajući nemušto uvjeravaju kako će se promet od nedjelja preliti na ostale radne dane. Ekonomist Vuk Vuković upozorava da će realizacija ovog predizbornog obećanja imati loše posljedice za ekonomiju.
- Pitanje je kako će se to odraziti na zaposlenost i plaće. Smatram da to nije dobra ideja i bilo bi najbolje da Vlada od toga odustane - rekao je Vuković navodeći kako se zabrana rada nedjeljom u zemljama koje su je uvele negativno odrazila na plaće i broj zaposlenih.
- Ako ćemo zatvoriti trgovine, opet će benzinske raditi i ljudi će se snalaziti i tamo kupovati, kako je bilo u vrijeme lockdowna. U pravilu Vlada ovim ne radi nikakav pozitivan efekt, nego će samo nanijeti štetu onima koji su zatvoreni - ističe Vuković.
Grupa velikih trgovaca najavila je da će, donese li se ovaj zakon, rušiti ga na Ustavnom, a bude li potrebe i na Europskom sudu. Dražen Oreščanin iz Udruge Glas poduzetnika kaže kako je inicijativa Vlade totalno promašena. Stava je da se problem rješava na krivome mjestu i što se stvaraju dvostruka mjerila unutar sektora trgovine gdje jedni mogu, a drugi ne mogu raditi nedjeljom.
- To je tema koja se treba rješavati u radnom zakonodavstvu tako da vrijedi jednako za sve djelatnosti. Trenutačno je definirao da rad nedjeljom treba biti plaćen više, ali ne i koliko, pa ako pojedini poslodavac rad nedjeljom plati jednu kunu više, zadovoljio je zakonsku odredbu. Mi smo stava da bi trebali jasno definirati da se, primjerice, rad nedjeljom plaća 30 posto više i ograničiti rad te umjesto zabrane rada trgovina nedjeljom definirati da radnik može maksimalno raditi 16 nedjelja godišnje - rekao je Oreščanin.
Ističe kako Vlada inzistira na svom prijedlogu jer je ta odluka motivirana političkim, a ne gospodarskim interesom.
- Ako se trgovini izbaci 36 radnih dana godišnje, to praktički znači da ste ih zatvorili jedan cijeli mjesec. Objašnjenje da se time poštuju prava radnika zvuči vrlo neiskreno - smatra.
Oreščanin upozorava da Vladin prijedlog može rezultirati s 10.000 do 15.000 manje radnih mjesta u trgovini. Moguće je, kaže, da Vlada ovo radi u dogovoru ili suradnji s Crkvom.
- Mi smo za zakonska rješenja koja će potaknuti one koji žele raditi nedjeljom da budu više plaćeni, a ne da se stvari rješavaju s restrikcijama. U Hrvatskoj je postalo uobičajeno da kad politika želi nešto napraviti da to radi kroz zabrane, što je vrlo loša praksa. Jedino što nam može omogućiti da napredujemo jest gospodarstvo, investicije, ulaganje, inovativni proizvodi, a toga, nažalost, imamo vrlo malo - zaključio je.