Od 1. siječnja 2027. godine mirovine u Hrvatskoj više se neće oporezivati. Riječ je o važnoj poreznoj i socijalnoj promjeni koju će Vlada uskoro i službeno predstaviti. Kako doznajemo, odluka je donesena nakon što je premijer Andrej Plenković prelomio da se mjera uvede već od početka 2027. godine, iako se ozbiljno razmatralo da stupi na snagu tek godinu kasnije, odnosno 1. siječnja 2028.
U vrhu Vlade procijenjeno je kako više nema razloga za odgađanje mjere koja bi trebala povećati raspoloživi dohodak umirovljenika i pomoći im da lakše podnesu rast troškova života. Ključni argument bio je da umirovljenicima treba osigurati dostojanstveniji životni standard, osobito u okolnostima kontinuiranog rasta cijena i činjenice da sve više građana ulazi u porezne “škare”. Naime, od ukupno 1,2 milijuna umirovljenika u Hrvatskoj, njih gotovo pola milijuna danas plaća porez na mirovinu. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, na mirovinu isplaćenu u ožujku porez je platilo 491.462 umirovljenika, odnosno oko 40 posto svih primatelja mirovina.
Broj onih koji plaćaju porez posljednjih godina kontinuirano raste. Razlog je jednostavan, mirovine rastu kroz redovita usklađivanja i Vladine intervencije, dok je osobni odbitak ostao na 600 eura. Tako sve više umirovljenika, iako realno ne žive ništa bolje nego prije nekoliko godina, prelazi prag iznad kojega se obračunava porez na dohodak, a dio tog povećanja zapravo završava kroz porez kao prihod jedinica lokalne samouprave, odnosno ide gradovima, općinama i središtima županija.
Najveći porez u Zagrebu
Procjene pokazuju da će ukidanje poreza najviše koristiti umirovljenicima s višim mirovinama, dok oni s najnižim primanjima uglavnom već sad ne plaćaju porez jer su ispod praga osobnog odbitka. Naime, porez na mirovinu u Hrvatskoj plaćaju umirovljenici čija mirovina prelazi iznos osnovnog osobnog odbitka od 600 eura mjesečno. Osnovica se oporezuje po stopama koje ovise o mjestu prebivališta, s time da se umirovljenicima obračunati porez na dohodak umanjuje za 50 posto. Najveći porez na mirovine plaća se u Zagrebu i iznosi 11,5 posto, u Puli iznosi 11 posto, u Splitu 10,75 posto, u Varaždinu 10,5 posto, a primjerice u Osijeku, Vinkovcima, Čakovcu, Rijeci i Dubrovniku 10 posto.
Uzimajući u obzir navedene gradove, umirovljenicima s mirovinom od 1000 eura će nakon ukidanja poreza ostati u prosjeku 42 eura više mjesečno, onima s mirovinama od 800 eura ukidanje poreza značit će prosječno 21 euro više mjesečno u kućnom budžetu, dok će umirovljenicima s mirovinom od 650 eura u prosjeku ostati 5,20 eura. Ukidanje poreza donijet će različite iznose ušteda ovisno o visini primanja i mjestu prebivališta, a u tablici donosimo prikaz za dio gradova.
Dio umirovljeničkih organizacija smatra da je ukidanje poreza opravdano jer mirovine proizlaze iz stečenih prava te da svi umirovljenici trebaju biti jednako tretirani kroz usklađivanje i poreznu politiku. Istodobno, dio traži drugačiji pristup, zadržavanje poreza na mirovine, ali i povećanje osobnog odbitka s postojećih 600 na 1500 eura, čime bi se porezno rasterećenje više usmjerilo prema građanima s nižim i srednjim mirovinama. Predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske, Višnja Fortuna, stava je da se porez na mirovine mora ukinuti za sve umirovljenike.
- Taj stav je, usudila bih se reći, dogovoren na Nacionalnom vijeću za umirovljenike. Koliko imam informacija, u pojedinim županijama, ne želim govoriti o kome je riječ, to im nije drago. Jako mi je žao da tako razmišljaju. Ako nekome nije drago što će se ukinuti porez na mirovine i tako učiniti nešto za umirovljenike, meni je žao što su takvi ljudi na pozicijama. Onima kojima je stalo do umirovljenika bit će zadovoljni što se ukidanjem poreza pomaže umirovljenicima - rekla je Fortuna.
Nastavak borbe
Napomenula je kako je mirovina neotuđivo pravo umirovljenika.
- Mi ćemo se boriti da najniže i prosječne mirovine budu dostojanstvene čovjeku. Borimo se i da se formula za usklađivanje mirovina promijeni, iako je od ove godine povoljnija, te da indeksacija iznosi 100 posto, a radi se i na brojnim drugim pitanjima koja su važna za same umirovljenike i njihov položaj - rekla je Fortuna.
Prema posljednjim podacima HZMO-a, prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 689 eura, dok je medijalna mirovina 513,57 eura, a to znači da polovica umirovljenika prima manje od tog iznosa. Upravo zato pitanje poreznog tretmana mirovina postaje jedno od ključnih socijalnih pitanja uoči novog izbornog ciklusa.