“Ovo je tek početak reforme europskog sustava azila, bude li za to potrebe,” izjavila je Elena Jončeva, bugarska zastupnica iz redova socijaldemokrata (S&D) i izvjestiteljica parlamenta za uredbu o Agenciji za azil.
Zastupnici u Europskom parlamentu su u četvrtak na mini-plenarnoj sjednici u Bruxellesu potvrdili dogovor Parlamenta i Vijeća EU-a o toj novoj EU-ovoj agenciji postignut u lipnju.
Nova agencija imat će veće ovlasti u koordinaciji, promicanju suradnje i razmjeni informacija među državama članicama po pitanju azila i pružati pomoć u primjeni zajedničkog europskog sustava azila.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je nakon postizanja dogovora Vijeća i Parlamenta ustvrdila da će osnivanje Agencije “pomoći da se procedure za rješavanje zahtjeva za azil u EU-u učine bržim i uniformnijim".
Agencija će uspostaviti skupinu od minimalno 500 stručnjaka za azil koji će članicama Unije pružati pomoć na terenu, posebice kod relokacije i preseljavanja izbjeglica i tražitelja azila. Najveći broj tih stručnjaka koji će se raspoređivati prema potrebi, odnosno u slučajevima kada se neka od članica nađe pod izvanrednom pritiskom migrantskog vala, dolazi iz Njemačke i Francuske, 86 i 80, a Hrvatska će dati pet stručnjaka.
Uz to, Agencija će od 31. prosinca 2023. godine biti odgovorna za nadzor provedbe EU-ovog sustava azila u zemljama članicama. Takvo praćenje može obuhvatiti poštivanje kriterija za postupanje spram tražitelja azila, uključujući kriterije koji se odnose na poštivanje procedura, ljudskih prava, uvjeta prihvata i zaštitu djece.
Promjena u odnosu na dosadašnji Europski potporni ured za azil je, po zahtjevu Europskog parlamenta, i uspostava novog mehanizma za prigovore za što će biti nadležan poseban Službenik za temeljna prava.
Odgovornost tog službenika će biti da novouspostavljena Agencija u svom djelovanju ne krši temeljna ljudska prava i promiče poštivanje tih prava u EU-ovoj politici azila, a eventualne prigovore će moći upućivati sve osobe, ili njihovi predstavnici, koje smatraju da su im postupanju Agencije kršena prava..
“Dugo smo pregovarali o tome kako riješiti problem migracija”, rekla je Jončeva u obraćanju parlamentu.
Europska komisija je predložila uspostavu ove agencije u svibnju 2016. godine u sklopu sedam zakonodavnih prijedloga za poboljšanje funkcioniranja zajedničkog europskog sustava azila nakon pritiska kojeg je stvorila migrantska kriza.
Pregovori između Vijeća EU i Europskog parlamenta započeli su u prosincu 2016., a privremeni dogovor Vijeća i predstavnika Europskog parlamenta postignut je tek nakon pet godina, u lipnju 2021. godine.
Prihvaćanje odluke o uspostavi nove agencije bilo je opterećeno podjelama među članicama u pitanju reforme EU-ovog sustava azila i migracijskih politika.
Sredozemne zemlje, najizloženije migracijskim valovima, ustrajavaju na cjelovitom rješenju za pitanje migracija i pribojavaju se da bi usvajanje parcijalnih mjera moglo oslabiti njihov utjecaj na konačni EU-ov migracijski paket.
Dok te zemlje, ponajviše Grčka i Italija, u središte rasprave žele postaviti pitanje solidarnosti među članicama u zbrinjavanju, relokaciji i repatrijaciji migranata i azilanta, sjeverne članice najviše zabrinjava slobodno kretanje migranata i azilanata na prostoru EU-a.
Dio članica, uglavnom s istoka Europe, pak odbija obvezu prihvaćanja migranata koji bi se razmještali iz članica koje se nalaze na vanjskim granicama Unije, odnosno zemalja ulaza u EU gdje migranti podnose zahtjeve za azil.
Postignuti dogovor u obzir stoga uzima činjenicu da su u tijeku rasprave o novom paktu o migracijama i azilu te se odgađa početak primjene mehanizma praćenja, a portugalsko predsjedništvo EU-a tako je ovog ljeta odgodilo i razgovore o reformi sustava dijeljenja biometrijskih podataka i otisaka prstiju među članicama, Eurodac.
Parlament je privremeni sporazum podržao s 392 glasa za, 92 protiv, mahom zastupnika desnih političkih grupacija Europski konzervativci i reformisti (ECR) i Identitet i demokracija (ID), te 73 suzdržanih. Kada sporazum formalno prihvati i Vijeće objavit će se u službenom listu EU-a i stupiti na snagu za 20 dana nakon objave.
Jončeva je glasovanje u Europskom parlamentu prozvala “povijesnim trenutkom za reformu Zajedničkog europskog sustava azila” i istaknula da su unatoč zahtjevnom pregovorima uspjeli prevladati razlike s Vijećem kako bi došli do konačnog sporazuma.