Svake godine imamo sve više životinja u našem rodilištu, rekao nam je Tomislav Šarić, timaritelj zagrebačkog Zoološkog vrta. Posjetili smo novi baby boom Divljeg srca grada. Gmazova, sisavaca, vodozemaca i ptica sve je više iz godine u godinu. Neki od novijih pridošlica ZOO-a su pet zelenotrbih guštera.
- S nama su bebe kratko i brzo ih šaljemo u druge vrtove. Sad ovdje imamo nekoliko beba i odrasle jedinke. Znalo nam se dogoditi da jedna ženka nekoliko dana zaredom polaže jaja. Jaja polažu u komore koje su zapravo tube napravljene od kore drveta. Onda ta jaja odvajamo i odrežemo dio u koji su položena. Stavljamo ih u inkubator, u kojem su otprilike dva mjeseca na temperaturi od 25 do 26 stupnjeva. Nakon toga počnu izlaziti. Izlazak traje nekoliko dana. Kad prvi probije, u roku od četiri do pet dana svi su vani - rekao je timaritelj Šarić.
Briga o gmazovima je, kako je rekao, dosta izazovna, pogotovo zato što trebaju sitniju hranu i puno intenzivniju brigu i njegu nego odrasli.
POGLEDAJTE GALERIJU:
Osjetljiviji su i treba puno više paziti na uvjete u terariju, na vlagu i temperaturu. Ne mogu podnijeti oscilacije kao odrasli i imaju manju toleranciju na razlike. Za svaku bebu treba više pažnje nego za odraslu jedinku - rekao je Šarić.
Objasnio je da se hrane sitnim crvima. Mogu dobivati i male mušice prvih dana, ali to je često presitno. Najčešće ih hrane sitnim crvima, koje i najviše preferiraju.
- Mi smo jedan od zooloških vrtova s najviše gmazova u Europi. Gmazove najčešće šaljemo u vrtove u Austriji, Njemačkoj i Češkoj - rekao je Šarić.
Briga o životinjama ovisi o vrstama jer svaka ima svoje zahtjeve. Rekao je kako su neke vrste guštera zahtjevnije od drugih, a isto vrijedi i za kornjače i zmije.
- Ne može se reći da su gušteri općenito zahtjevniji, iako često jesu u odnosu na zmije. Kod svake vrste postoji i mogućnost bolesti pa na to uvijek posebno pazimo. Postoji mogućnost da majka nešto prenese preko jaja. Sam period inkubacije je osjetljiv jer puno toga može poći po krivu. Kod ženke se može dogoditi da uopće ne uspije položiti jaja. Ako ih položi, tijekom ta dva mjeseca može pasti temperatura ili nestati struje pa se jaja ohlade. Može se pokvariti inkubator pa se jaja pregriju. Mogu se razviti gljivice pa jaja propadnu. Može biti i neoplođenih jaja, a loša jaja mogu utjecati na druga i uništiti cijelo leglo. To su normalne stvari koje se događaju u prirodi - rekao je Šarić.
Dvije jedinke ove vrste posjetitelji mogu vidjeti u stalnom postavu u paviljonu Kišna Afrika, a u skrivenim prostorijama zoološkog vrta imaju još četiri odrasle jedinke. Ukupno imaju petnaestak jedinki ove vrste. Ženke u prosjeku imaju između četiri i šest jaja.
- Zelenotrbi gušter na Crvenom popisu IUCN-a nosi status gotovo ugrožene vrste (NT). Endem je Kenije i Tanzanije. Budući da su mu staništa izuzetno fragmentirana, u divljini je njegova populacija u padu. Zato smo izuzetno ponosni na naš doprinos njegovoj tzv. rezervnoj populaciji. Svojim jedinkama osiguravamo kvalitetne životne uvjete i one godinama imaju pomladak. Zelenotrbi gušteri koji su kod nas stigli na svijet danas žive u zoološkim vrtovima diljem Europe - rekao je Ivan Cizelj, ravnatelj Zoološkog vrta.
Zagrebački vrt ima velikih uspjeha i s drugim vrstama, a očekuju se i nove bebe zmija i guštera. Od sisavaca nedavno je na svijet stigla beba mare, vrste glodavca, kao i gundiji. Stigle su na svijet i prinove antilopa sabljorogi oriks te mala beba ove.
Dva gundija prve su jedinke ove vrste afričkih glodavaca koje su se okotile u Zoološkom vrtu Grada Zagreba. Njihovi roditelji u Zagreb su stigli lani iz Austrije. Majka ima godinu dana, a otac je dva mjeseca stariji. Gundiji najčešće dobivaju dva mladunca. U prirodi nastanjuju jugoistočni Maroko, sjeverni Alžir, Tunis i Libiju. Žive u pustinjama s izdignutim kamenim formacijama, a stanište im može uključivati i stjenovite padine na brdima ili planinama.
- Nastambu koju imaju u paviljonu Ptice naši su gundiji prilagodili svojim potrebama. Izgradili su brlog i tunel pa biraju gdje žele boraviti. Druželjubivi su i znatiželjni, kako odrasli, tako i mladi, pa su često na velikom kamenju, no kad im je potreban odmor, biraju mjesto koje im se u tom trenutku čini najudobnijim. Mladunci su brzo počeli grickati krutu hranu - ispričala je timariteljica Lorena Mičak.
Zanimljivost vezana uz gundije jest da ne piju vodu. Većinu tekućine dobivaju iz biljaka kojima se hrane. U ekstremnim sušama jedu u zoru, kad biljke sadrže najviše vlage. Hranu ne skladište pa su stalno u potrazi za njom. Zimu provode stišćući se jedni uz druge kako bi zadržali toplinu. Mladunce griju majke, među ostalim i mekim krznom sa svojeg potiljka. Gundiji su društvene životinje i žive u kolonijama različite gustoće, ovisno o terenu i dostupnosti hrane. Na Crvenom popisu IUCN-a gundi ima status najmanje zabrinjavajuće vrste.
- Gundiji najčešće dobivaju dva mladunca. Mladunci se rađaju potpuno prekriveni krznom i otvorenih očiju. Od sisanja se odvikavaju unutar četiri tjedna jer im majka u prirodnom staništu ima malo mlijeka. Izuzetno je zanimljivo promatrati mladunce ove vrste izbliza. Naši se lijepo i brzo razvijaju - rekao je ravnatelj Cizelj.
U Dječjem ZOO-u Zoološkog vrta Grada Zagreba posljednjih je dana posebno živahno. Prostorom sad neumorno trčkara i skakuće janje koje je na svijet došlo sredinom ožujka.
Riječ je o crnom janjetu s bijelim čuperkom na tjemenu. Timaritelji su odmah primijetili da je riječ o ženki, pa su predložili da se zove Točkica. Njezina mama, patuljasta ovca Tami, je crna, a njezin tata, patuljasti ovan Janko, bijeli.
Čim je malena provirila na otvoreno, otkrila je koliko je svijet šaren i lijep.
- Točkica je jako zaigrana. Odvažno istražuje okolinu. Znatiželjna je čak i kad je hrana u pitanju. Iako je još na majčinu mlijeku, isprobava i brijest koji se u Dječjem ZOO-u poslužuje patuljastim kozama i ovcama. Kad se umori od akcije, najdraže joj je biti blizu mame i tate - rekao je timaritelj Ivan Šarić.
Točkičina mama Tami, stara devet godina, u Zagreb je došla iz ZOO-a u Ljubljani, a tata Janko, star tri i pol godine, s OPG-a Kovačević iz Čemernice.
Zagrebačko krdo sabljorogih oriksa sad ima sedam članova. Krajem veljače im se pridružio maleni Pistacio.
- Pistacio je mali vragolan. U usporedbi sa ženskim mladunčetom koje je na svijet stiglo prošle godine, on je sušta suprotnost. Žensko se mladunče od prvoga dana ponaša mirno, djeluje damski, a Pistacio je, pak, pravi 'muškić'. Sad istražuje vanjski dio nastambe pa je jako vidljivo koliko je živahan i odvažan - rekao je timaritelj Ivan Šarić.