Razlog je sporost države i pravosuđa. Tužbe protiv tvrtke Grafoplast i zahtjev za iseljenje je pokrenut, ali sve ide puževim korakom i ovo ljeto neće biti dovršeno.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Tužba nadležnog državnog odvjetnišva pokrenuta je 10. srpnja pred nadležnim sudom te se nastavlja pokrenuti postupak ovrhe. Duljina trajanja postupka ovisi o sudu – odgovoreno nam je iz Državnog odvjetništva koje zastupa Republiku Hrvatsku. Iz ovog odgovora iluzorno je očekivati da će ovo ljeto na privatan otok Smokvicu Velu doći ovrštitelji u pratnji interventne policije te preuzeti ljetnikovac i cijeli otok u državno vlasništvo. Prvo treba sve riješiti sud, pa onda postoji pravo žalbe i tek onda konačna pravomoćna odluka o povratku predivnog otoka u državne ruke. Ako pravosuđe bude radilo brzinom kao dosad, Todorići na otoku mogu i zimovati.
Unatoč dugu, posjednika se jednostavno ne može izbaciti bez valjanih odluka suda, a to traje.
Tvrtka Grafoplast je bila u vlasništvu Ante Lušića, koji je dobio 30-godišnju koncesiju na otoku od 144.000 četvornih metara koji je nekad koristila vojska.
Iz ruke u ruku
Država je tražila i dobila poništenje ugovora koje su mu dale općine. Prije 11 godina tvrtku preuzima Agrokor Ivice Todorića, na otoku grade ljetnikovac i pomoćne objekte. Sam Ivica je radije ljetovao u vili pored Opatije, ali su sinovi Ante i Ivan rado svraćali na Smokvicu. Koncesija nije plaćana, a ministar imovina Goran Marić je rekao da bi Grafoplast trebao platiti više od 200 milijuna kuna, ali je većina u zastari. Zato proljetos preko DORH-a država traži 26 milijuna kuna za zadnjih pet godina korištenja otoka i još 10 milijuna kuna za kamate, tj. ukupno 36 milijuna kuna. U to vrijeme i krize u Agkrokoru oni formalno vraćaju tvrtku Grafoplast Anti Lušiću te tako ona nije pod “lex Agrokorom” i izvanrednim upraviteljem. Ali Grafoplast još upravlja državnim otokom. Iz Grafoplasta su nam se očitovali da oni državi ne spore da ima pravo na veći dio otoka, ali žele dvije stvari. Prva je da im se vrati uloženo tijekom godina, a riječ je o milijunima kuna. Druga je činjenica da je država legalizirala dio objekata koje je gradio Ivica Todorić. A zakon kaže da država treba prodati zemlju ispod legaliziranih objekata pa bi po pravnom tumačenju Grafoplasta oni mogli zadržati te objekte iako izgube koncesiju. Iz tvrtke zaključuju da imaju pravo korištenja objekata dok god se ne riješe ove stvari.
Todorićeve vizije
S druge strane, DORH nam je ranije odgovorio da su odbili nagodbu. U svakom slučaju, dok ovi komplicirani sporovi traju, Todorići, ako žele, i dalje mogu uživati na predivnom otoku. I dok privremeni povjerenik Agrokora Ante Ramljak zbraja nastale dugove i razmišlja što će s Agrokorom, novi broj tjednika Express donosi priču iz prve ruke kako gazda Todorić vidi Agrokor. Tekst potpisuje kolumnist Željko Ivanković, koji je pet sati s Ivicom Todorićem razgovarao o tome kako je Agrokor nastao, o kontaktima s Vladom i kakav bi trebao biti u budućnosti. Todoriću je, piše Ivanković, najviše bilo stalo da objasni svoju poslovnu strategiju, kako se i zašto Agrokor širio te potencijale koje je pritom postigao.
Želim da Agrokor uspije i podupirem sve koji djeluju u tom smislu, izjavio je kolumnistu Expressa Ivica Todorić.
Premda na prvi pogled općenito treba uzeti u obzir da su sve donedavno Ramljak i potpredsjednica Dalić govorili o rasformiranju Agrokora i opstanku samo pojedinačnih kompanija. Stvar kao da se okrenula. I Ramljak i Škegro, a njegove riječi razumno je tumačiti kao da ih govori netko uključen u priču, počeli su insinuirati ili čak optirati za opstanak koncerna. Druga je Todorićeva poruka, objavljena u novom broju tjednika Express, povezana s prvom i nešto sadržajnija. On, dakle, smatra da uspjeh Agrokora podrazumijeva opstanak u onom obliku u koji je izrastao u posljednjih nekoliko desetljeća, dok ga je on vodio i razvijao, s poslovanjem u šest zemalja (BiH, Crna Gora, Srbija, Slovenija, Mađarska i Hrvatska), posebno u maloprodaji, koja mu je i omogućila rast prodaje proizvoda članica koncerna, najviše iz prehrambenog, ali i poljoprivrednog sektora. Za Todorića bi to predstavljalo “uspjeh”.
Prilika, a ne rizik
Uz poslovnu, ta izjava ima i političko-ekonomsku dimenziju. Upućena je Vladi, smjeru i načinu na koji ona vodi ekonomsku politiku. Takav je Agrokor motor hrvatskog gospodarstva, dodaje Todorić. Zastupljenost hrvatskih proizvoda u Konzumu bila je 80 posto, u ostalim domaćim lancima 70 posto, a u Lidlu na oko 20 posto. Kao što je poznato, kad je izbio slučaj Agrokor, niz je državnih dužnosnika i prigodnih komentatora optirao za rasformiranje Agrokora jer svojom veličinom navodno predstavlja sistemski rizik - ako poklekne Agrokor, pogođeni su svi. Prema Todoriću, riječ je o prilici, a ne o riziku, piše Express. Ovim stavom Todorić na neki način očekuje i da se prizna njegovo djelo. Kad je Vlada preuzela Agrokor, dio je komentatora upućivao na to da se mora sačuvati ono što je u četvrt stoljeća građeno. I niz dobavljača zahtijevao je opstanak domaćeg prodajnog lanca, iako ih je potpredsjednica Vlade Martina Dalić donedavno upućivala na to da za svoje proizvode traže druge kupce.
Bahati, divlji, nedodirljivi
Članovi obitelji Todorić poznati su po raskošnim ljetovanjima, razbacivanjem novca na lude provode na jahtama, a snimljeni su i kako divljaju na morskoj pučini...
Naveliko zidali
Tvrtku Grafoplast, koja je dobila 30-godišnju koncesiju na otoku, Todorići su preuzeli 2006. Sagradili su ljetnikovac i pomoćne objekte.
Kolumnistu Expressa Todorić je u petosatnom razgovoru iznio svoje viđenje budućnosti Agrokora koji je stvarao.