Toliko smo mali da možemo samo promatrati, čekati rasplet i nastojati smanjiti negativne utjecaje koliko je moguće, komentirala je Jasna Belošević Matić, direktorica Centra za makroekonomske analize u HGK, globalnu financijsku krizu. Smatra da bi Hrvatska krizu mogla osjetiti kroz godinu ili dvije. Država će teže dolaziti do sve skupljeg inozemnog novca, što će usporiti gospodarski rast.
- Ako dođe do krize, trebat će smanjiti državnu i osobnu potrošnju - nastavlja Belošević Matić. Građane očekuju skuplji krediti, pad cijena nekretnina i standarda.
- Građane pad eura i dolara pogađa jer im je teže otplaćivati kredite s valutnom klauzulom. Hrvati su zanemarili važnost štednje i proizvodnje - rekla je. Zajedničku platformu za spas 15 predsjednika i premijera zemalja eurozone tražilo je na sastanku u nedjelju u Parizu. Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy donijeli su odluke koje će predložiti ostalima. Mjere o kojima su raspravljali navodno uključuju kreiranje paketa za spašavanje banaka na temelju britanske inicijative. Takav plan uključuje i državna jamstva za međubankarske kredite te kupnju dionica banaka, dokapitalizaciju od strane države. Vlada te zemlje u ponedjeljak će pokrenuti najveću akciju spašavanja četiriju komercijalnih banaka. Merkel je naglasila da samo djelovanje države može ponovno uspostaviti nužno povjerenje građana.
Kako je zaključeno na nedjeljnom sastanku, države će do kraja 2009. godine podupirati financiranje banaka na međubankovnom tržištu davanjem jamstava, osiguranjem i drugim mjerama. Nekvalitetnu imovinu moći će zamijeniti za državne obveznice kako bi pomogle bankama. Zaključili su da je obveza europskih zemalja da spriječe svaki bankovni stečaj koji bi ugrozio cjelokupni financijski sustav. Šefovi država zaključili su kako je blokada međubankovnog tržišta glavni uzrok problema, te da si zbog straha od propadanja banke više ne pozajmljuju sredstva. Bez nužnih sredstava da ujednače svoje račune, banke se brzo mogu naći u teškoćama, kao što se dogodilo u više europskih ustanova. Boje se davati zajmove poduzećima i kućanstvima, što ugrožava cjelokupan gospodarski i financijski sustav. Europske zemlje trebaju do srijede odlučiti koliki će iznos namijeniti za plan spašavanja banaka.
ŠUKER JAMČI ZA ŠTEDNJU DO 50.000 EURA
Vlada će reagirati i donijeti odluku o povećanju štednih depozita hrvatskih građana, rekao je ministar financija Ivan Šuker. Dodao je i da ono neće biti ispod iznosa u većini europskih zemalja, što je najmanje 50.000 eura, te da je to mjera kojom želi ojačati povjerenje građana u bankarski sustav. U Washingtonu je za vikend predvodio hrvatsko izaslanstvo na godišnjoj skupštini Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Naglasio je da financijske krize nisu značajnije zahvatile Hrvatsku te da je najvažnije da potrošači ostanu smireni.
OVO JE UVOD, BIT ĆE I GORE
Jasna Belošević Matić iz HGK smatra da je uzrok krize što gospodarstvo SAD-a prestaje biti najsnažnije. Svjetsku neravnotežu su produbila brzorastuća gospodarstva Kine, Indije i Brazila. No kriza još nije dosegla vrhunac i tek će se širiti prema tranzicijskim zemljama. Predstavnici G7 u petak su odlučili poduzeti sve mjere za spas, a MMF je spreman kreditirati sve zemlje kojima treba.