Po prvi puta u RH smo došli do procjena navika naših kućanstava, a rezultati su takvi da nas upućuju da postoji ogroman manevarski prostor za smanjenje količine otpada od hrane. Kreiranje ovog otpada prelazi 286.000 tona i dolazimo do 71 kilograma po stanovniku, što je relativno velika količina, istaknuo je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, koji je sa suradnicima predstavio rezultate Statističkog istraživanja o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj.
Prezentaciju je održao ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić.
Godišnje bacimo 4440 šlepera hrane
Od 286.000 tona ukupne količine otpada od hrane, naveo je, količina koja nastaje po kućanstvima iznosi 216.000 tona, a u poslovnom sektoru 70.000.
- Ukupno jestivog djela otpada od hrane je 106.000 tona. To je onaj otpad koji je zaista izbježan. Možemo ga izbjeći jednim pametnim planiranjem, pogotovo u kućanstvima. Onaj neizbježni dio otpada, koji uključuje kosti, ljuske jajeta, kore od krumpira, iznosi u kućanstvima gotovo 130.000 tona. Slikovito prikazano, to je 4440 šlepera odbačene jestive hrane, što je udaljenost 70 kilometara od Zagreba do Križevaca. Ili dnevno bi to bilo 363.000 štruce kruha - rekao je Duplić.
Gledajući po regijama, najviše količina otpada od hrane stvaraju stanovnici sjevernog primorja, malo više od 61 kilogram godišnje po kućanstvu, te Dalmacije u iznosu od 57 kilograma. Prosjek je Hrvatske, naglasio je, 56,3 kilograma.
Najviše bacaju u sjevernom primorju i Dalmaciji
- U kontinentalnim županijama je prosjek 52 kilograma. Utvrdili smo da stanovnici primorske Hrvatske puno rjeđe od stanovnika kontinentalne Hrvatske upotrebljavaju hranu koja je pripremljena za jedan obrok ponovno, puno češće je bacaju. Razlika ide čak do 10 posto. I također, puno češće stanovnici u primorskom dijelu odmah po isteku roka proizvod bacaju bez ikakve provjere mirisa i okusa da li je on još uvijek ispravan - naveo je Duplić dodavši kako ona kućanstva koja imaju okućnicu, kao i kućne ljubimce te domaće životinje generiraju znatno manje količine otpada od hrane.
- Postoje razlike između urbanih područja, pogotovo tamo gdje se radi o višestambenim zgradama, u odnosu na kućanstva koja su smještena u kućama, koja imaju dvorišta, pogotovo ako su u ruralnim područjima i imaju domaće životinje - rekao je.
Gledajući po kategorijama, najviše otpada od hrane dolazi od mesa, ribe, jaja - 16 posto, potom voća i orašastih plodova - 15 posto, zatim povrća - 14 posto, kruha i pekarskih proizvod - 12 posto te svega ostalog.
- Preko 40 posto jestivog dijela otpada je zaista problematično. Tu imamo 20 posto hrane koja nam se pokvarila, nešto više od 18 posto hrane koju smo kupili previše pa možemo povezati s ovom koja se pokvarila i četiri posto ispitanika je odgovorilo da je hranu bacilo jer im se nije jela - naveo je ravnatelj Zavoda.
Tjedni prosjek bačene hrane po kućanstvu iznosi 2800 grama
23 posto od ukupne količine otpada od hrane završava kao hrana za domaće životinje, 17 posto se odvaja u biootpad, 16 posto se kompostira, ali ono što je problem jest što 33 posto završava u miješanom komunalnom otpadu te 10 posto u kanalizaciji.
- Tjedni prosjek odbačene hrane po kućanstvu je 2800 grama i vidimo da svi oni koju kupuju na tržnicama, većim ili manjim trgovinama u principu stvaraju veće količine količine otpada od onih koji naručuju online. Oni koji sami uzgajaju hranu najmanje ju i bacaju - istaknuo je Duplić.
Gledajući globalno, jedna trećina ukupnih emisija stakleničkih plinova upravo dolazi iz procesa proizvodnje, obrade hrane, skladištenja, transporta i otpada od hrane, dodao je.
- Osam do 10 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova upravo dolazi od otpada od hrane. U Hrvatskoj 4,6 posto, što je 856 kilotona ekvivalencije CO2. To bi bilo jednako 415.000 automobila. A da bi poboljšali to, potrebno nam je oko 350.000 hektara šuma - kazao je.
Naglasio je kako svi možemo smanjiti otpad od hrane boljim planiranjem jelovnika, a ne odlaskom samo s popisom u kupovinu, razlikovanjem pojmova "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do" te vođenjem računa o skladištenju namirnica, odnosno da ju podijelimo ili zamrznemo.
I druge zemlje EU provele su isto istraživanje, istaknuo je Duplić, ali rezultati još nisu poznati pa ih još ne možemo uspoređivati s našima.
- Prema onim ranijim rezultatima istraživanja možemo uočiti određeni trend smanjivanja, ali ne bih uspoređivao s tim ranijim istraživanjima - istaknuo je.
Ministar Ćorić je naglasio kako ulažu u infrastrukturu, ali da velik utjecaj na smanjenje količine otpada imaju mlađe generacije, školarci.