Hakeri su u prošloj godini 641 put napali hrvatske servere. Najčešće su mijenjali izgled web stranica, krali identitet s maila i ubacivali zloćudne softvere u računala.
Incidente koje su hakeri napravili prijavljeni su Nacionalnom CERT-u, odjelu Hrvatske akademske i istraživačke mreže - CARNet. U odnosu na prethodnu godinu, izvješće CERT-a pokazuje da se broj incidenata u 2016. godini smanjio. Najviše se smanjio broj zloćudnih sofvera, i to trostruko. S druge strane, povećao se broj web defacementa, odnosno izmjena izgleda web stranica. Prošle godine hakeri su izveli nekoliko DDoS napada (rušenje stranica, zagušenje prometa) na javne servise u Hrvatskoj. Napadači su prijetnje DDoS napadom slali e-mailom, tražeći plaćanje određene svote Bitcoina (virtualna valuta) kako bi obustavili napad. U siječnju su hakeri napali Traumatologiju. Zbog napada virusa, pao je sustav na starom serveru gdje su se pohranjivali radiološki podaci. U veljači hakeri su pokušali srušiti web stranice Vlade i predsjednice. U prosincu su ruski hakeri napali Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.
- Za vrijeme prethodne vlade, hakeri su napali računalni sustav ministarstva vanjskih i europskih poslova. Niti jedna strateška informacija za Hrvatsku nije kompromitirana - potvrdio je tada napad ministar Davor Ivo Stier. Značajniji hakerski napadi su bile phishing kampanje (krađa podataka) koje su ciljale korisnike banaka, kao i spear phishing kampanje koje su ciljale određena ministarstva. U svijetu ali i u Hrvatskoj na prvom mjestu prijetnja je ransomware, napad u kojem haker ubacuje program koji šifrira korisničke podatke te traži otkupninu u zamjenu za ključ za dešifriranje. Što se tiče sigurnosti, stručnjak za informacijsku sigurnost Lucijan Carić kaže da je ona neriješen problem.
- Tom području se ne pristupa ozbiljno. Ljudi još nisu shvatili da postoji back-up, tj. sigurnosna kopija podataka. Također, teško je i uhvatiti cyber kriminalca, jer ako Hrvatsku napada ruski ili kineski haker on ne podliježe našoj jurisdikciji - kazao je Carić.