"Ne mogu govoriti o konkretnim brojkama, odnosno predviđanjima koliko bi danas vozila moglo proći Pelješkim mostom jer se dosta ljudi samo vrti u krug, došli su pogledati most", istaknuo je Babić.
Pretpostavljam da bi danas mostom moglo proći od 8.000 do 12.000 vozila, no to je nezahvalno prognozirati, kazao je Babić za Hinu.
Dodao je da je danas radni dan, pa je i promet manji nego u danima vikenda, no za vikend očekuje bitno povećanje prometa.
"Vezano uz Pelješki most, ovaj i sljedeći tjedan bit će udarni", naglasio je Babić.
Apelira da se upozore vozači da se ne zaustavljaju na desnoj, zaustavnoj, traci jer je ona, kazao je, predviđena samo za vozila u kvaru. Također, upozorava da se ne bi smjelo događati da ljudi staju na mostu i fotografiraju ga.
"Tijekom jutra uočili smo kako ljudi trče mostom, to su vjerojatno turisti iz Komarne ili Brijeste. To je izuzetno opasno, upozoravam ponovno da je most namijenjen samo promet motornih vozila, i to samo za ona koja mogu postići brzinu od najmanje 60 kilometara na sat. Dakle ni traktori, ni bicikli, niti ikakva druga vozila ne smiju prometovati mostom, ako ne mogu postići spomenutu brzinu", rekao je voditelj Odjela za promet Hrvatskih cesta.
Apelirao je na vozače da poštuju brzinu propisanu tijekom vožnje mostom.
Isto tako, naglasio je da je trenutno zabranjen dio prometa za teretna vozila, no i da sva teretna vozila preko 7.5 tona, koja imaju isporuke na Pelješcu, Korčuli, a za razliku od tranzitnih, mogu prometovati i mostom i pristupnim cestama.
Jutros je načelnik postaja granične policije Metković Jurica Volarević za N1 televiziju kazao da je promet preko graničnog prijelaza Klek u značajnom padu, odnosno da je promet od trenutka otvaranja mosta pao za 50-ak posto.
U utorak je svečano otvoren Pelješki most, jedan od najvećih i najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj.
Most prelazi preko morskog tjesnaca širine 2140 metara, dug je 2404 metra, s plovidbenim profilom ispod mosta 200 puta 55 metara.
Gospodarski je iznimno značajan za cijelu državu, ponajprije Dubrovačko-neretvansku županiju, a njegovim otvaranjem dokinut je teritorijalni diskontinuitet nastao prije više od 300 godina kada je tadašnja Dubrovačka republika prepustila dio obale Otomanskom carstvu.