Takvo tumačenje odnosa sadašnje američke administracije prema Dodiku i politici koju on zastupa pojačavajući ponovo prijetnje secesijom i dovodeći u pitanje opstanak BiH Landau je prenio sadašnjem predsjedatelju Predsjedništva BiH Željku Komšiću s kojim se sastao u Washingtonu.
"Tijekom sastanka Landau je jasno istaknuo da su jako nezadovoljni onim što Milorad Dodik radi, te naglasio da on sigurno nema potporu nikoga iz američke administracije u tome. Njegovo djelovanje narušava političku stabilnost i buduće planove, kao i ekonomske projekte za koje je američka strana pokazala snažan interes i spremnost za saradnju", stoji u priopćenju iz Komšićeva ureda.
Komšić i Landau, kako je navedeno, suglasili su se da stabilnost, ekonomski razvoj i realizacija infrastrukturnih projekata predstavljaju ključ dugoročnog napretka Bosne i Hercegovine, te da upravo ekonomski napredak stvara pozitivno političko i društveno okruženje. U tom kontekstu, stoji u priopćenju, potvrđena je jasna poruka o nastavku snažnog angažmana Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini.
Komšić je pri tom prenio snažnu potporu projektu Južne interkonekcije odnosno plinovoda koji bi povezao BiH i Hrvatsku uz ocjenu kako je što prije potrebno krenuti u njegovu provedbu u interesu energetske sigurnosti i ekonomskog razvoja zemlje.
Komšić je prvi dužnosnik iz BiH koji je otputovao u SAD nakon što su tamo ranije ovog mjeseca boravili Dodik te njegova bliska suradnica i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović. Tijekom višednevnog posjeta imali su neformalne susrete s nekolicinom američkih kongresnika i senatora a Cvijanović je primio i Landau. Po povratku iz Washingtona Dodik je tvrdio kako sada ima punu potporu administracije Donalda Trumpa koja mu je ranije ukinula sankcije pa je nastavio prijetiti scenarijem po kojemu će se RS odcijepiti od BiH uz tvrdnju kako na to ima pravo jer je Daytonski sporazum srušen.
Dodik je pod američkim sankcijama bio još od 2017. godine a Trumpova administracija ih je ukinula u listopadu 2025. no tek nakon što je parlament RS poništio ranije donesene neustavne zakone koji su de facto trebali osigurati odvajanje tog entiteta od države.