Hrvatska je na začelju EU-a po prikupljanju odvojenog otpada, a zagrebački gradonačelnik Milan Bandić namjerno opstruira taj sustav, poručeno je u utorak s okruglog stola o održivom razvoju i kružnom gospodarenju otpadom koji je organizirao Most nezavisnih lista.

- Zašto Bandić kao gradonačelnik Zagreba namjerno opstruira sustav odvojenog prikupljanja otpada, dokazujući time, valjda, da nema druge nego izgraditi investicijski i operativno skup sustav gospodarenja otpadom. To znači da građane za nekoliko godina čeka poskupljenje otpada za nekoliko puta, upravo onako kako se to dogodilo s vodom, a Zagreb je zatrpan smećem - ustvrdio je bivši Mostov ministar zaštite okoliša i energetike i saborski zastupnik Slaven Dobrović.

Dobrović je, govoreći o upozorenjima Europske komisije, ustvrdio kako održivi razvoj i kružno gospodarenje otpadom "nije jezični ukras" već opredjeljenje, izbor i put koji je nužan, zbog vrlo ozbiljnog stanja u kojem se okoliš nalazi.

Podsjetio je i na upozorenje koje je krajem rujna Hrvatskoj uputila Europska komisija, u kojem se izražava bojazan da Hrvatska, prema dosada viđenom, teško može postići 50 posto recikliranja otpada do 2020. godine.

Glavne primjedbe, ističe, odnose se na prespori razvoj sustava odvojenog prikupljanja i s tim povezanu dominantnu usmjerenost na obradu otpada koji je ostao.

U tom su kontekstu na okruglom stolu iznesena iskustva predstavnika iz Ljubljane, te Crikvenice i Krka, domaćih komunalnih sustava koji su na tom polju postigli značajne uspjehe.

Kako je uspjela Ljubljana

Slovenski stručnjak za gospodarenje otpadom Igor Petek osvrnuo se na to kako je  Ljubljana zaslužila titulu EU zelene prijestolnice 2016., te kako je dobila naslov najboljeg grada u kategoriji održivog turizma 2018.

- Ljubljana je grad u EU koja ima najveću količinu prikupljenog odvojenog otpada, ima odlično riješeno prikupljanje od vrata do vrata, i upravo to je bilo ključno za vodeće mjesto Ljubljane i titulu zelene prijestolnice - naglasio je Petek.

Ivan Jurešić, predstavnik javne komunalne tvrtke, iznio je primjer hrvatske dobre prakse dok je vijećnica Mosta iz Rijeke Sonja Polonijo, kao predsjednica Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, govorila o provedba propisa u praksi.

Nekadašnji Mostov saborski zastupnik Josip Katalinić, koji kao član upravnog odbora Udruge Krizni eko stožer Marišćina aktivno sudjeluje u borbi za čišći zrak i zdravlje ljudi u Marišćini pored Rijeke, isticao je uspjehe udruga u utjecaju na lokalne i državne vlasti.

Politički tajnik Mosta Nikola Grmoja ustvrdio je kako je upravo Most "najrelevantnija zelena opcija" u Hrvatskoj jer se temom održivog razvoja i kružnog gospodarenja otpadom bavi sustavno, a u saborsku proceduru uputio je prijedlog zakona o mikrosolarima.