Hrvatska, koja želi postati članicom Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), usvojila je u srijedu OECD-ovu Konvenciju o borbi protiv podmićivanja stranih javnih dužnosnika u međunarodnom poslovanju, izvijestila je ta organizacija sa sjedištem u Parizu.
Međunarodni sporazum, čiji je cilj suzbijanje podmićivanja u prekograničnom poslovanju, potpisalo je 46 zemalja. Te su zemlje utvrdile podmićivanje stranih javnih službenika kao kazneno djelo prema svojim zakonima, te se obvezale istražiti, kazneno goniti i sankcionirati počinitelje.
Otpravnica poslova hrvatskog veleposlanstva u Francuskoj, Senka Burić, položila je u sjedištu OECD-a "hrvatski instrument pristupanja" toj konvenciji. Konvencija će za Hrvatsku stupiti na snagu za 60 dana od danas – odnosno 21. siječnja 2024.
"Pozdravljamo Hrvatsku kao 46. stranku Konvencije OECD-a protiv podmićivanja", rekao je OECD-ov glavni tajnik Mathias Cormann. "Kao jedini međunarodni antikorupcijski instrument usmjeren na stranu ponude podmićivanja, Konvencija je ključna za promicanje dobrog upravljanja, gospodarskog razvoja i jednakih uvjeta u međunarodnom poslovanju", dodao je.
Hrvatska, čija javnost pamti korupcijski skandal u kojem je mađarski MOL preuzeo upravljačka prava nad naftnom kompanijom Inom, temeljem primanja mita bivšeg premijera Ive Sanadera od Molovog čelnika Zsolta Hernadija, pridružila se prije mjesec dana OECD-ovoj radnoj skupini za podmićivanje u međunarodnim poslovnim transakcijama. Tada se obvezala poduzeti potrebne korake kako bi pristupila.
"Osim što pokazuje predanost borbi protiv inozemnog podmićivanja, pristupanje Hrvatske Konvenciji predstavlja važan korak na njezinu putu ka članstvu u OECD-u, usklađujući se sa standardima OECD-a i najboljim praksama", izjavio je Cormann, bivši ministar financija Australije.
Hrvatska jedina od šest kandidata za članstvo nije bila pristupila Konvenciji. To su prije nje učinile Argentina, Brazil, Peru, Bugarska i Rumunjska.
OECD će idući mjesec provesti prvu evaluacijsku fazu, od ukupno četiri, tijekom koje će procijeniti adekvatnost pravnog okvira u Hrvatskoj za borbu protiv stranog podmićivanja i adekvatnost za uvođenje same konvencije.
OECD-ova radna grupa će nadgledati usvajanje konvencije, a nakon što bude usvojena davati mišljenja o tome kako se ona provodi.
OECD, osnovan 1961. godine, klub je 38 zemalja koje sebe nazivaju liberalnim demokracijama i tržišnim gospodarstvima. Članice ga same financiraju, na svojim sastancima raspravljaju o globalnim problemima, te objavljuju gospodarske analize i prognoze. OECD predlaže zemljama kakve ekonomske politike voditi.
OECD je s Hrvatskom otvorio pristupni proces u siječnju 2022., pet godina nakon što je zaprimio njen zahtjev za učlanjenje.
Posljednja zemlja primljena u OECD bila je Kostarika, zemlja srednje Amerike, koja je počela pregovore u travnju 2015., a pristupila organizaciji u svibnju 2021.