"To nije točno. Niti jedna navedena brojka nije točna. Ali pričekajte službeni demantij iz Ministarstva poljoprivrede". Tim je riječima ministrica poljoprivrede Marija Vučković odgovorila na pitanje je li točno da Hrvatska mora vratiti tri milijarde kuna poticaja za ekološku proizvodnju, jer je, kako je jučer objavio Večernji list, Bruxelles utvrdio da je 98 posto isplaćenih poticaja neopravdano. 

- Dižu se poticaji na sve strane, na puste njive na kojima nitko ništa ne proizvodi... Kontrola iz Bruxellesa utvrdila je da je samo dva posto poticaja isplaćenih za ekološku poljoprivredu opravdano, a čak 98 posto je lažno. I sad traže da se taj novac vrati, i to za tri godine unatrag. Govorimo o milijardu kuna po godini. Vrti se prijedlog da taj povrat snosimo solidarno, da vraćamo svi jednako. Imali smo neki dan online sjednicu Hrvatske poljoprivredne komore. Ne dolazi u obzir da to solidarno vraćamo - rekao je Večernjem listu Antun Vrakić, vlasnik poljoprivrednog obrta Agro- plam i član predsjedništva Hrvatske poljoprivredne komore.  Istaknuo je da je Hrvatska u proizvodnji hrane pala ispod 40 posto dostatnosti, te a se već sada u krizi pojavljuju razni nakupci i prekupci, a sve na štetu seljaka. 

– Seljak ne treba ništa drugo osim mogućnosti plasirati svoj proizvod. I naplatiti ga. Ali naša politika ide u krivom smjeru, nisu to ni lijeve ni desne opcije, nego interesne skupine koje plaćaju razni lobiji. Narod nije ni glup ni pokvaren, 90 posto ljudi je pošteno. Kad je počela ova situacija s koronom, Upravni odbor Hrvatske poljoprivredne komore tražio je od Ministarstva poljoprivrede da se utvrdi stvarno stanje proizvodnje, da se popiše koliko čega ima na skladištu i da se vidi koju poljoprivrednu proizvodnju treba povećati, čega koliko uzgojiti. Pa ako se jedna Merkelica boji za svoju državu i strahuje od nedostatka hrane, što sirotinjska Hrvatska može očekivati? Ali odgovora još nema, a kamoli plana i strategije. I na kraju će narod stradati. Kako smo nekada imali ratne, sada ćemo imati koronaprofitere – rekao je Vrakić. 

Konzultant za agrobiznis Miroslav Kuskunović potvrdio nam je kako su potpore za ekološku poljoprivredu u prosjeku veće od konvencionalne proizvodnje, a posljednjih godina je došlo do ogromnog rasta površina pod eko orahom ili lješnjakom, koju ne prati i adekvatna proizvodnja. 
-Eko poljoprivreda je daleko zahtjevnija od konvencionalne. Zbog većih poticaja došlo je do velikih manipulacija, dok slabe kontrole potrošnje potpora otvaraju prostor da  povećanje površina ne prati i rast proizvodnje. Mislim da je potrebno preispitati ove proizvodnje i pojačati kontrole potrošnje tih novaca. Broj ekoloških poljoprivrednih proizvođača u 2018. porastao je gotovo 9% u usporedbi s 2017., prerađivača 3,1%, a iako je vidljivo da su se povećale i površine pod ekouzgojem, kao i broj stoke koja se uzgaja na ekološki način, podaci DZS-a pokazuju kako porast površina ne prati jednak porast proizvodnje te je i dalje prisutan veliki deficit domaćih ekoproizvoda - rekao nam je Kuskunović.

Iz Ministarstva poljoprivrede stigao je i opširan demantij koji prenosimo u cjelosti:

Nastavno na današnje medijske objave kako je Europska komisija utvrdila da Hrvatska mora vratiti 3 milijarde kuna poticaja za ekološku poljoprivredu te da je tek 2% prijavljene ekološke proizvodnje zadovoljava ekološke uvjete, Ministarstvo poljoprivrede ističe kako su obje navedene informacije neprovjerene i potpuno netočne. Također, nejasna nam je informacija da je Upravni odbor raspravljao o prijedlogu solidarnog snošenja tereta nepostojećeg povrata. 

Od 2015. godine za ekološki uzgoj je kroz Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. godine osigurano 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna ukupno za sedmogodišnje razdoblje, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna, a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao. 

Zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji, a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu, osigurana sredstva u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za ekološku proizvodnju. Također, u pregovorima s Europskom komisijom za veću omotnicu, o čemu je ovih dana riječ, izvršena je i revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade te smo, slijedom revizije, izmjenama Pravilnika o izravnim plaćanjima i IAKS mjerama Programa ruralnog razvoja, predložili potporu za orah u visini od 384,47 eur/ha, odnosno za lijesku 625,62 eur/ha, sukladno analitičkoj podlozi koju je izradio Agronomski fakultet u Zagrebu 2015. godine. S tim u vezi, Ministarstvo poljoprivrede je 2015. godine, unatoč spomenutoj podlozi s prijedlogom pojedinačnih potpora po voćnim vrstama, donijelo pravilnik s jedinstvenom potporom od 723 eur/ha bez obzira na utvrđene razlike za pojedine vrste voćnih vrsta dokazane u znanstvenoj i stručnoj analizi. Prilično je izvjesno da je iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima orašastog voća posljedica stimulativnog iznosa potpore iznad stručno utemeljnog prijedloga.  

Osim što su potpuno netočne i neistinite informacije koje se danas prenose o nepostojećoj prijetnji oduzimanja 3 milijarde kuna RH, dodatno je tvrdnja da je  98 posto hrvatskih ekoloških proizvođača „lažno“ i vrlo nepravedna prema njima. 

Nepravilnosti u korištenju sredstava potpore su nažalost prisutne. Međutim, kroz redovite kontrole na terenu i inspekcijske nadzore takvi se slučajevi identificiraju i sankcioniranju sukladno razmjeru utvrđene nepravilnosti, što je s vremenom značajno smanjilo broj nepravilnosti. Kontrolama na terenu prihvatljivosti površina za ekološki uzgoj pod višegodišnjim nasadima oraha i lijeske utvrđene su neprihvatljivosti za plaćanja u smislu potpunog zarasta višegodišnjeg nasada u šikaru i šumsku vegetaciju uslijed djelomičnog ili potpunog neprovođenja poljoprivredne aktivnosti te kršenja višestruke sukladnosti. Također, zbog neprovođenja agrotehničkih mjera na određenim površinama je utvrđen nedovoljan sklop biljaka. Za proizvodnu 2017. i 2018. godinu ukupno je za navedene kulture utvrđeno 283 hektara neprihvatljivih za plaćanja tj. izuzeti su iz potpora te utvrđeno 283 hektara neprihvatljivih površina za  potporu za ekološki uzgoj pod višegodišnjim nasadima oraha i lješnjaka, čime je spriječen negativan financijski učinak na državni proračun u iznosu od 2,3 milijuna kuna.

Većina naših poljoprivrednika su vrijedni proizvođači koji teško i vrijedno rade i kojima kroz sustav potpora iz EU, ali iz državnog proračuna nastojimo osigurati održiv dohodak i potaknuti opstojnost i razvoj poljoprivredne proizvodnje i održavanje vitalnosti ruralnih zajednica. Svi dionici u ekološkoj poljoprivredi u Hrvatskoj (od samih proizvođača i potrošača, nadzornih certifikacijskih tijela, pa do zakonodavca) imaju kontinuiranu zadaću stvarati pretpostavke i preduvjete s ciljem korištenja komparativne prednosti ovakvog načina bavljenja poljoprivredom, ali istovremeno brinuti o vjerodostojnosti kontrolnog sustava, očekivanjima potrošača i pravilnim usmjeravanjem uloženog javnog novca, koji će rezultirati konkretnim količinama vrijedne ekološke hrane.