Kada već nemamo razvijenu industriju i sve što je pandemija nametnula kao nužno moramo uvoziti, okrenimo se budućnosti i onome što imamo, a to je zdravstveni turizam. Bit će vrlo tražen u razdoblju postcovida koje slijedi nakon pandemije.
Kaže nam to ekonomist Željko Lovrinčević na pitanje može li Hrvatska iskoristi svoje adute pa i profitirati od pandemije. Hrvatska kao i ostatak svijeta nije bila spreman na pandemiju, no naša zemlja i prije Covid razdoblja imala je mnoge neriješene probleme koji su sada samo došli do izražaja. Korupcija, pogodovanja, neprovedbe reformi skupo plaćamo u pandemiji. Sve moramo uvoziti, a i ono što smo imali poput Imunološkog zavoda koji bi nam sada bio zlatni rudnog smo doveli do ruba sloma.
- Hrvatska je sve ulagala u turizam koji je u pandemiji naviše stradao. Dobra je stvar što mi za razliku od drugih zemalja imamo cestovni turizam i to nas je takoreći lani spasilo. Zemlje poput Grčke gdje je avio turizam na prvome mjestu su prošle jako loše. Zato ne trebamo se zamarati onime što nemamo i što smo upropastili nego gledati priliku u onome što dolazi - kaže nam Lovrinčević.
Pandemija nije samo uspjela zaustaviti cijeli svijet na trenutak, ona će tek promijeniti njegovo industrijsko lice. Lovrinčević smatra da smo pred vratima nove industrijske revolucije u kojoj će europske zemlje s dislociranom proizvodnjom u zemljama Azije, vraćati proizvodnju na europsko tlo.
- Dislociranost se pokazala kao veliki problem. Povratak industrijske proizvodnje može biti prilika da Hrvatska ugrabi dio kolača, ali zbog tromosti našeg sustava, birokracije i svega što je inače tjerao investitore od nas, pitanje je koliko ćemo biti konkurentni po tom pitanju - dodaje Lovrinčević. Avio industrija, koja je uspjela od svijeta napraviti globalno selo, u postcovid razdoblju će se najsporije oporavljati.
- Procjenjuje se da će na razinu iz 2019. doći tek 2025. i to je pitanje - kaže ekonomist.
Dok se borimo za doze cjepiva, a onda i privolu naroda da se procijepi, javlja se problem s velikom potražnjom zdravstvene opreme poput igrala i šprica. Ne treba vam baba Vanga da biste znali da će biti velika potreba za time kada se procjepljuje cijeli svijet. Lovrinčević kaže da u veliki proizvođači drže taj dio tržišta i da nema smisla ni govoriti o mogućoj hrvatskoj proizvodnji.
- Hrvatska može jedino postati dio većeg lanca takve proizvodnje no opet se tu vraćamo na pitanje koliko smo konkurentni u odnosu na okolne zemlje - kaže Lovrinčević.
Nismo u stanju provesti ni natječaj da ga se ne poništava. Umjesto da nam je u fokusu oprema, svi bruje o firmi HDZ-ovca koja je trebala dobiti posao od 1,3 mil. kuna.
Posljednjih dana javni je prostor bio zaokupljen praćenjem razvoja situacije o nabavci preciznih šprica i igala, jer je posao na natječaju HZJZ-a dobila tvrtka Kormedix d.o.o., čiji je suvlasnik bivši ministar zdravstva Andija Hebrang.
No postupak je obustavljen jer Kormedix nije mogao ispoštovati zadani rok isporuke, 15 veljače, pa se svaki tren očekuje raspisivanje novog natječaja za distributera šprica i igala.
Neki će se možda zapitati zašto neki hrvatski proizvođač nije dobio mogućnost da zdravstvene ustanove opskrbi materijalom za cijepljenje, no odgovor je vrlo jednostavan – u Hrvatskoj nema niti jedne jedine tvrtke koja proizvodi šprice i igle.
Naše kompletne potrebe, dakle, ovise isključivo o uvozu, a zdravstvene ustanove ovaj medicinski materijal nabavljaju preko ovlaštenih veledrogerija. Stoga će i na budućem natječaju pobijediti netko tko šprice i igle uvozi i distribuira. A zašto nitko nikada u Hrvatskoj nije pokrenuo ovakvu proizvodnju, otvara niz pitanja iz raznih područja.
Jer pogledamo li, recimo, kako to rade Kinezi, riječ je o velikim tvornicama sa skupom tehnologijom i sterilnim uvjetima, pa je za pretpostaviti da netko u Hrvatskoj, s obzirom na ulaganja, ne bi cijenom ni mogao konkurirati velikim svjetskim proizvođačima.
Zaštitna oprema i dalje je tražena
TvrtkA Meditex nije stizala proizvesti opreme koliko je potražnje, a tad se nije znalo da će pandemija biti način života
Imunološki je već trebalo spasiti
Imunološki zavod je nekad držao 20 posto tržišta cjepiva u svijetu. danas bi bio zlata vrijedan da se ulagalo
Sad se spotičemo i na igle u Hrvatskoj
Nitko u zemlji ne bavi se proizvodnjom preciznih igala niti šprica. S procjepljivanjem nedostaje i te opreme
I natječaj su morali poništiti za šprice
Umjesto da se bavimo konkretnim pitanjima, hrvatsku potresaju afere dodjele poslova HDZ-ovim kadrovima
Škrinje za cjepivo su nam bile problem
Cjepiva koja se drže na -80 stupnjeva umalo su postala problem. Mahnito smo tragali za škrinjama po trgovačkim lancima
Borimo se i s ‘viškom’ doza
Cjepivo koje su čuvale duge cijevi, u hrvatskoj se moćnici nalaze u ‘viškovima’ pa se cijepe preko reda
Preprodavači maski došli su na svoje
Čim je počela nestašica maski, cijena im je za deset puta skočila, a u vrijeme zatvaranja jedino su preprodavači uspijevali