Čelnici država članica Europske unije postigli su u utorak nešto nakon ponoći dogovor o zabrani uvoza ruske nafte koja se doprema brodovima.
Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije je poručila kako je ključ rješenja i da Mađarska odustane od uvoza nafte iz Rusije taj da imaju alternativu preko Jadranskog naftovoda, javlja Jutarnji list.
Poručila je i kako je premijer Andrej Plenković na sastanku objasnio da se za to moraju napraviti neke prilagodbe, uz investicije, ali da se to može napraviti za 45 do 60 dana.
Predsjednica Komisije je dodala i da Mađarska u svojim rafinerijama mora napraviti neke prilagodbe zato što je sirova nafta koja dolazi naftovodom iz Rusije drugačija od one koja će dolaziti morskim putem do Hrvatske i potom Jadranskim naftovodom.
Nakon ove odluke će EU do kraja godine zabraniti uvoz 90 posto ruske nafte. Dvije trećine odnosi se na embargo na cijeli uvoz ruske nafte morskim putem, a ostatak je unilateralna najava Njemačke i Poljske da će one do kraja godine u potpunosti odustati od uvoza ruske nafte kopnenim naftovodom. Nakon toga će ostati samo uvoz za Mađarsku, no i o tome će se razgovarati u budućnosti, upravo zbog alternativnog pravca preko Hrvatske.
Novotny: Ne očekujemo veliki rast cijena derivata
Ekonomski analitičar Damir Novotny u razgovoru za N1 komentirao je dogovor EU zemalja o zabrani uvoza ruske nafte i rekao kako je to kompromis u korist Mađarske.
- Mađarska, Slovačka, Češka su povezane, njihove rafinerije kupuju naftu kroz naftovod Južna družba. Oni ovise od nafte koju kupuju od Rusije, uralske nafte. Ona je imala nižu, značajno nižu cijenu, od ove koja dolazi iz Sjevernog mora. Mađarska, Viktor Orban, ne samo da je osigurao nastavak opskrbe, iako opskrba nije bila ugrožena. Ovdje se ipak radi, a to je MOL i priznao, o snažnom interesu MOL-a koji nastoji zadržati dobavu iz Rusije. Oni su priznali da je ta razlika u cijeni toliko velika da su njihove rafinerije jako dobro poslovale proteklih mjeseci - pojasnio je Novotny.
Na pitanje o tome što znači ovo za cijene nafte kaže kako tržišta nisu baš nervozno reagirala.
- Brent (nafta iz Sjevernog mora) se kreće oko 120 dolara po barelu, uralskoj nafti će cijena padati jer je intencija da se do kraja ove godine 90 posto ruske nafte zamijeni onima iz drugih izvora. Povećat će se potražnja za alternativnim izvorima. Nafte ima dovoljno, ona pluta u velikim tankerima po Mediteranu i čeka da se primi. Ne očekujemo veliki rast cijena derivata. Iako je potražnja za derivatima pokazivala neka obilježja neelastičnosti, vidjeli smo da ne pada potrošnja bez obzira koliko su cijene rasle. Ipak, kad dođe do neke točke cijene derivata, cijena će padati. A nafte ima. Hrvatska tako postaje važna, ne samo za sebe, nego i za EU, Srednju Europu… Vjerojatno će te tektonske promjene u dobavnim pravcima značiti uravnoteženje cijene i vjerojatno neće doći do velikog rasta cijena - rekao je.