Danas objavljeni Indeks percepcije korupcije Transparency Internationala za 2018. godinu otkriva da kontinuirani neuspjeh većine zemalja da značajnije obuzdaju korupciju pridonosi krizi demokracije diljem svijeta.

- S obzirom na ugroženost brojnih demokratskih institucija diljem svijeta kojima često prijete čelnici autoritarnih ili populističkih sklonosti trebamo učiniti više da osnažimo mehanizme ravnoteže i kontrole i zaštitimo prava građana - izjavila je Patricia Moreira, generalna direktorica Transparency Internationala.

- Korupcija nagriza demokraciju i stvara začarani krug u kojem korupcija potkopava demokratske institucije, a tako oslabljene, one su manje sposobne kontrolirati korupciju.

IPK 2018. sastavljen je na temelju 13 istraživanja i procjena stručnjaka s ciljem ispitivanja korupcije u javnom sektoru u 180 zemalja i teritorija, koje ocjenjuje u rasponu od 0 (visoka korumpiranost) do 100 (odsutnost korupcije).

Hrvatska na IPK 2018. ljestvici ima 48 bodova, što je znatno lošije od prosjeka Zapadne Europe i Europske unije (koji iznosi 66) i pokazuje da se korupcija u javnom sektoru u Hrvatskoj smatra raširenom pojavom. Ovime je nastavljen negativan trend Hrvatske u usporedbi s 2017. i 2016. kada smo imali 49 bodova, odnosno 51 bod u 2015. 

Netransparentna imenovanja i postupci donošenja odluka te nedovoljna spremnost za rješavanje korupcijskih afera i u korupciju pridonose padu povjerenja u rad Vlade. Dodatno zabrinjava nedostatak strateških dokumenata, osobito u području odnosa prema medijima i civilnom društvu, kojima bi se vlast jasno odredila prema ključnim akterima koji prate političke procese. Ako želi zaustaviti negativan trend i približiti se prosjeku Europske unije, Hrvatska mora povećati transparentnost rada javnih tijela i uložiti znatne napore da vrati povjerenje građana u njihov rad, smatraju iz Transparency Internationala.

Najvažniji rezultati IPK 2018.

Više od dvije trećine zemalja ostvarilo je rezultat ispod 50 bodova, s prosječnim rezultatom od svega 43 boda. Od 2012. samo je 20 zemalja, uključujući Argentinu i Obala Bjelokosti, značajno popravilo svoj rezultat, dok je 16 zemalja, među kojima su Australija, Čile i Malta, svoj rezultat značajno pogoršalo. 

Danska i Novi Zeland na vrhu su Indeksa s 88 odnosno 87 bodova, dok su na začelju ljestvice Somalija, Južni Sudan i Sirija s rezultatima 10, 13 i 13 bodova. Najbolje rangirana regija je Zapadna Europa i Europska unija, s prosječnim rezultatom 66, dok su najlošije plasirane regije Supsaharska Afrika (s prosječnim rezultatom 32) i Istočna Europa i Središnja Azija (s prosječnim rezultatom 35).

Korupcija i kriza demokracije

Unakrsna analiza s podacima o globalnoj demokraciji otkriva povezanost između korupcije i zdravlja demokracije. Pune demokracije na IPK ljestvici prosječno ostvaruju 75 bodova; manjkave demokracije u prosjeku 49; hibridni režimi - koji pokazuju elemente autokratskih tendencija - ostvaruju 35 bodova; dok najlošije rezultate postižu autokratski režimi, koji u prosjeku ostvaruju samo 30 bodova na IPK ljestvici.

Općenito, zemlje s visokim stupnjem korupcije mogu biti opasne po političke protivnike. Gotovo sve zemlje u kojima vlasti naređuju ili odobravaju politička ubojstva nalaze se među visoko korumpiranim zemljama na IPK ljestvici. 

- Naše istraživanje dovodi u jasnu vezu postojanje zdrave demokracije i uspješno suzbijanje korupcije u javnom sektoru - izjavila je Delia Ferreira Rubio, predsjednica Transparency Internationala.

- Daleko je vjerojatnije da će korupcija cvasti tamo gdje su demokratski temelji slabi i, kao što smo svjedočili u mnogim zemljama, tamo gdje se nedemokratski i populistički političari mogu njome okoristiti za vlastiti boljitak - dodala je.